Piše Mira Furlan: Vamos a la playa

Tko je taj guverner Kalifornije, taj tiranin Newsam koji se usudio zatvoriti sve plaže? Kako se usuđuje? Nosit ćemo maske, prat ćemo ruke, nećemo ići na posao, nećemo voditi djecu u školu, otkazat ćemo proslave dječjih rođendana, otkazat ćemo pogrebe, zatvorit ćemo se u svoje kuće i svoje stanove (ili u svoje šatore na ulici, ako smo kojim slučajem beskućnici) ali povlačimo granicu kad je riječ o plažama.Plaža je svetinja. U nju se ne dira. Plaža pripada svima. “S kojim pravom zatvoriti cijelu plažu zbog ponašanja manjine od dva odsto?”, pita se surfer Luj Rajs iz Okruga Orandž. “Zašto ne kazniti neodgovorno ponašanje nekolicine umjesto kažnjavati sve, uključivši i one koji se uredno drže propisa? To je nedopustivo miješanje države u privatni život ljudi. To nije Amerika.”“Meni je okean lijek. Ja trebam svoj jutarnji surf za svoje mentalno zdravlje. Zatvaranje plaža je nedopustivi atak države na moja ljudska prava. To je socijalizam. To nije Amerika”, kaže Majk Pauel iz Ensinitasa kod San Dijega.S transparentima na kojima piše “Trump” i “Make America Great Again” (MAGA) slobodumni ljubitelji okeana i surfinga izašli su neki dan na ulice. U tijesno zbijenoj, glasnoj gomili bilo ih je oko 200. Isti dan je javljeno da je u općini San Dijego samo tog dana bilo 55 novih slučajeva zaraze a da je smrtnih slučajeva 71. U samom Ensinitasu je tog dana bilo 30 dijagnosticiranih zaraza.Transparenti u Ensinitasu su vrijedni da se zabilježe:“Ovo je kazna a ne zaštita.”“Surfanje nije zločin.”“Država zna najbolje. LOL.”“Vaš strah ne ukida moja prava.”“Komunisti ne znaju surfati.”“Sloboda iznad straha!”Surferi su organizirani u Fejsbuk grupu pod (slobodno prevedenim) nazivom “Uništimo cunami tiranije”. Na nedavnom protestnom surferskom skupu policajci su pokušali rastjerati gomilu mirnim putem. Ali, kad je nekoliko surfera odbilo napustiti plažu, policajci su ih uhapsili. Snimka polugolih, mokrih surfera s lisicama na rukama odmah je postala novi primjer državnog terora i tiranije kalifornijske vlade. (Ne zaboravimo, ta vlada je Demokratska.)U San Dijegu je slijedeći dan organiziran “Protest za slobodu” na kojem su ljudi, većina njih sa MAGA kapama na glavama, zahtijevali otvaranje plaža, kao i otvaranje esencijalnih biznisa. Ali koji su to “esencijalni biznisi” koji moraju ostati otvoreni? Debata o tome traje i ne prestaje.“Ne mogu otići na manikir? Pedikir?” pita se organizatorica protestnog skupa u San Dijegu. “Ne mogu svom frizeru da mi napravi pramenove? Ne mogu otići svojoj kozmetičarki na tretman obrva??? Kakav je to život?” pita se Kristi Kertis, inače republikanska aktivistkinja otprije poznata po svom zalaganju da se beskućnicima ne dozvoli parkirati na javnom parkingu u Ensinitasu. Sama prisutnost beskućnika će, kaže Kristi, smanjiti cijene nekretnina i učiniti da mali, bogati, bijeli Ensinitas “izgubi dušu”.Policajci, kako se čuje, samo oprezno obilaze ove i ovakve proteste koji se sad odvijaju po cijeloj Americi. Upitan zašto nije podijelio novčane kazne ljudima koji su se okupili protivno propisima, jedan policajac koji je, kao i obično, želio ostati anoniman, rekao je:“Protesti su bili mirni. Ljudi imaju pravo raditi što hoće. Mi nismo ovdje da im ukidamo njihova konstitucionalna prava.”Ali na nedavnom protestu u Otay Mesi, protestu protiv načina na koji se tretiraju covid-pozitivni zatvorenici u obližnjem zatvoru, protestu na kojem ljudi nisu ni izašli iz svojih automobila nego su trubili iznutra, na tom protestu je policija podijelila nekoliko kazni: za protuzakonito izlaženje, za upotrebu automobilskih truba (???) I za neposjedovanje automobilskog osiguranja. Protest u Otaj Mesi je trajao 15 minuta. Protest u Ensinitasu je trajao sat i pol.A što se dogodilo na nedavnom protestu za slobodu u državi Ilinois gdje je jedna slobodoumna građanka nosila transparent s natpisom “Arbeit Macht Frei” (ta je kasnije izjavila da ona osobno nije nacistkinja i da ima nekoliko prijatelja Židova)?Da li treba reći da policija u ovom slučaju nije intervenirala?Jer, kao što je jednom rekao Predsjednik, “dobrih ljudi ima na obje strane”.I opet se pitamo: tko se ovdje bori za slobodu?