Penzioneri su uz studente. Više puta su se okupili i pružili podršku mladima, a to će uraditi i danas na Trgu Republike u Beogradu. U centru Beograda izjasniće se o zahtevu za vanrednim parlamentarnim izborima i zatražiti reformu penzionog sistema. Kakve izbore priželjkuju i kakav je položaj najstarijih, o tome smo u jutarnjem programu "Probudi se" razgovarali sa Nadeždom Satarić iz organizacije Amiti.
Prošlo je skoro mesec dana od kako su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore, te Satarić otkrifa da li penzineri podržavaju ideju o vanrednim parlamentarnim izborima. Vladajuća stranka tvrdi da su najstariji zapravo za aktuelnu vlast, te gošća „Probudi se“ komentarie da li je to zaista tako i da li su penzioneri u unutrašnjosti promenili shvatanje o studentima nakon što su oni počeli da pešače Srbiji, trče i voze bicikle. Satarić ističe koliko je značajan taj neposredan kontakt sa njima.
Ona pojašnjava i kako deluje razvoj situacije i da li misli da će izbora biti ako mnogi govore da je to jedini način za rešavanje ove političke krize. Satarić opisuje položaj penzionera sada. Predsednik je pre nekoliko dana najavio mogućnost povećanja penzija do kraja godine, te gošća TV Nova analizira da li je to realno.
„Mi imamo raspad sistema, institucije ne rade, a iz takve krize se izlazi na izborima“, kaža Satarić i dodaje da zato su i penzioneri uz studente.
Sagovornici Danasa smatraju da će penzije verovatno, kao i prošle godine, biti uvećane 1. decembra, sa isplatom od 1. januara. U tom slučaju, objašnjavaju, reč je o redovnom povećanju penzija i takvo povećanje nije novina, već uvećanje u skladu sa zakonom.
Ukoliko je reč o vanrednom povećanju, postoji mogućnost da će država isplatiti penzionerima onaj deo za koji ih je „zakinula“ prošle godine. Naime, Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica bilo je prošle godine jedino koje je ukazalo da rast penzija od 1. decembra za 10,9 odsto nije u skladu sa zakonom i da nije ispratilo rast plata.
Poražavajući je podatak da oko 300 hiljada penzuonera ima penziju manju od 20 hiljada dinara. Prosečna potrošačka korpa iznosi oko 105 hiljada dinara. Satarić komentariše ma koji način se ti ljudi snalaze i kakvu reformu penzinog sistema traže, kao i hoće li obuhvatiti i ove finansijski najugroženije kategorije.
Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju. Satarić na to dodaje kako ti globalni tokovi utiču i na moguću reformu kod nas.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO – Dodatak na penziju – briga države ili nešto drugo: Kada bi konačno mogle da budu uvedene socijalne penzije?