Da će se Beograd na vodi uskoro popeti skoro do Terazija, preskočiće i Savu i ispružiće se na levu stranu obale, zakačiće delove Ade i nasloniće se na Hipodrom poznato je iz predloga o kojem je juče trebalo da se održi javna sednica. Ali s obzirom na više hiljada upućenih prijava i prigovora, organizatori su pribegli onlajn rešenju, pa kako se ko snađe. Trajalo je ceo dan, ličilo na svašta, a jedino bitno, a videćemo koliko i tačno, jeste da će hale 2 i 3 ipak preživeti susret sa najezdom koja im se neumitno bliži. Nastavlja Ana Zulbehari, reporterka Dnevnika na TV Nova.
„Gde je komsiija, kako kad je sednica u toku, gde su se sakrili…“
Probali su akitivsti da uđu na javnu sednicu o širenju Beograda na vodi koja se održava onlajn, Došli do zgrade Agencije za prostorno planiranje pod pretpostavkom da se odatle emituje, i shvatili.
„Nisu u zgradi, oni su pobegli sa svog radnog mesta. To je sve što treba da znamo o planiranju grada Beograda“, rekao je Đorđe Miketić, aktivista Beograd ostaje.
„Mi smo došli ovde da svedočimo ovom istorijskom momentu kada je sns ne poštuje sađo pravne propise, već ne prestala da poštuje i psnovne zakone metafizike. Oni su uspeli 10.000 pravih ljudi da pretvore u neke onlajn avatare i da nas stave na jutjub kao ikonice neke“, kaže Ilija Vučević, Beograd ostaje
Dok je pred vratima agencije trajao protest, iz paleta Srbija u 9 je počela javna rasprava, u kojoj nije mogla da učestvuje sva javnost, već samo oni koji su se prijavili, imaju Internet, znaju da ga koriste, nisu otputovali ili ne rade sredom. Raprava o temi koja je zavredela pažnju toliko da je primljeno 10.386 primedbi svedena je na učešće stotinak građana.
Od kojih su neki zvučali ovako:
„Da li imamo gospodina Stankovića… tišina… da prisutan je, dajte neki komnetar vaše primedbe, ali ne duže od dva minuta. Dobro u redu. Meni je vrlo čudan način na koji čujem na ovoj sednici da čestvujem na ovoj sednici. ovako jer čujem ljude koji pričaju, ja sa nekim ehom se javljam na sednici. Samo malo da vidimo da li imamo nekog da bismo uključili. Morate potpisnici primedbe da kliknete tamo da potvrdite link, unmute, gospođa Jelena Drča da uključi mikrofon molim vas. Evo ga gospodin Milićević, izvolite Milićeviću ako imate neki komenatar… Žubor. Ja molim učenike na elektronskoj sednici da jednostavno ne prave buku, idemo dalje na primedbe…“
Čulo se ili ne, dalje se moralo, pa ipak trajalo je celi dan. Jednom je već odložena, a veliki broj zainteresovanih razlog je kojim agencija za prostorno planiranje pravda prelazak u digitalni prostor. Mesec ranije donet je pravilnik koji je to i omogućio.
„Nismo čuli Komisiju za planove, nismo čuli ni kada su čitali naše primedbe, niti odgovore, samim tim nismo mogli da se uključimo i da regaujemo, čak se posle i desilo u par navrata da građani koji su bili prisutni na zumu nisu dobili reč, tj. nisu nam uključili mikrofon, to je još jedan od razloga zašto je ova rasprava protivzakonita, zato što građane bukvalno mogu na klik da isključe. Ovo je aspolutno protivzakonito, neprihvatljivo, ovo je fingiranje učešća javnosti“, kaže Sanja Solarević, Zeleno-levi front.
„To znači da svaki građanin koji želi da učestvuje u raspravi mora da bude tehnički psimeni i mora da ima elektronski uređaj na kome može da se priključi, jel to propisani nekim zakonom da svako od nas mora da ima, tako da je to diskriminacija i poverda ustava da svi imamo prvao da izazimo svoje želje i mišljenje o ovom planu. Vidim da je bilo oko 100 prijavljenih, mogli smo ovu javnu raspravu da organizujemo u hali 3 sajma, svi bismo stali, isto bi ovako dugo trajalo i bilo bi verovatno jedanko neefikasno. Ali bar bi mogao da svako dođe i kaže šta misli“, rekla je Angelina Jokić, Kreni – promeni.
Predloženim izemnama Beograd na vodi dobacivaće do četiri opštine, sa prvobith 177, na još 345 hektara. Glavna vest sa sednice je da je komisija za javni uvid u nacrt delimično usvojila primedbu koja se odnosi na prostor Beogradskog sajma, pa će, pored Hale 1 koja je zaštićeni spomenik kulture, biti sačuvane i hale 2 i 3.
„Da ćemo mi iskoristiti maksimalno mogućnost u skladu sa zakonom o planiranju da ove hale 2 i 3 u ovom planu tertuiramo kao hale koje će doživetio određenu transformaciju, ali posle sporvedenog urb-arh konkursa, da struka pokaže koji su to pravci i kako da se to graditeljsko nasleđe u budućnosti koristi i održava“, rekao je Đorđe Milić, Agencija za prostorno planiranje.
Struka zadovoljna, ali na oprezu.
„To jeste jedna mala, mala pobeda građana, ali tu se i dalje psotavlja pitanje kako će to da se prenameni, hala jedan je samo i dlaje zaštićena, ove ostale nisu. Pitanje je kakav će biti taj konkurs, ko će da daje uputstvo za taj konkurs, i ko će davati uputstvo za taj konkurs, da li će to biti investitor, pa će davati uputstva za taj konkurs, da li će to biti investitor pa će davati uputsva da to bude nešto prilagođeno samo ljudima koji žive tu ili svima nama građanima, ako se tu izgrade zgarde od 120 metara onda mi gubimo celu poentu ambijentalne celine kompleksa Beogradskog sajma. I postavlja se pitanje na koje nam još nisu odgovorili šta je sa halom 4, nju niko nije spominjao i potpuno su ignorisali ta pitanja“, konstatuje Jokić.
„Moram da napomenem da je ovo još jedan vid manipulacije, zato što je glavana zamerka što oni ovim prostornim planom hoće da grade stambeni kompleks na području cleog sajma, ako se ovaj plan usvoji on će biti osnov za izdavanje lokacijskih uslova i građevinske dozvole i to znači da mi dok čekamo tamo neki arhitekstonski konkurs da investitor može da dobije sve papire i dozvole i da dođe i da nam poruši faktički ceo sajam, i da počne tamo da gradi objekte koji spolutno nisu adekvatni, nama tamo ne terbaju kule od 120 metara“, kaže Solarević.
Usvojene su i primedbe Novobeograđana na linijski park, kao i one koje se odnose na Terazijsku terasu, tu se navodno neće graditi ali će urediti park kod Moskve.
Plodovi pritisaka građana ili zamazavnje očiju. Ništa nije konačno , sledi zatvorena sednica Komisije za planove, koja će sačiniti zapisnik i izveštaj o javnom uvidu, pa do finalne verzije još ima mesta za promene.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Istorijski značaj Beogradskog sajma