Oglas

Da li je megalomanski projekat Beograda na vodi potreban Beograđanima - Božena Stojić, ministarstvo prostora

autor:
10. jun. 2025. 13:36

Projekat "Beograd na vodi" od prve prezentacije i realizacije ne prestaje da izaziva kontroverze. Juče je trebala da se održi javna prezentacija treće verzije ovog projekta. Ovom verzijom projekat se značajno širi, a šta se sve planira, bez čega ostajemo, a šta dobijamo, to smo u jutarnjem programu "Probudi se" analizirali sa urbanistkinjom Boženom Stojić iz Ministarstva prostora.

Oglas

Prva verzija ovog Prostornog plana posebne namene doneta je pre 10 godina. Međutim, plan je već jednom, 2022. godine, pretrpeo izmene i dopune.

Ako se usvoji Plan posebne namene Beograda na vodi će se prostirati na 344,68 hekatra, što je daleko više nego što je predviđeno prošlogodišnjom odlukom Vlade Srbije. Beograd na vodi trenutno se prostore na 177 metara. Gradnja stanova zauzima najveći deo projekta, ali se planira gradnja drugih kulturnih i javnih projekata.

Predloženim izmenama Beograd na vodi planira se širenje na opstinama Savski venac, stari Grad, Novi Beograd i Čukarica. Odnosno projekat umesto 7 postojećih dobija još 8 urbanističkih celina. Gošća "Probudi se" na mapi načelno objašnjava gde se to sve širi Beograd na vodi.

Ovim planom prvi put se pominje širenje u centru grada, odnsno povezivanje Terazijske terase sa Karađorđevom ulicom, čime su obuhvaćeni park kod hotela Moskva, ulice Zeleni venac i Kamenička. Sada vidimo kako trenutno ovaj deo grada izgleda, a planirane promene su na neki način oživljavanje stare ideje Nikole Dobrovića, ali da vidimo koliko od nje odudara.

Planira se uređenje parka, ali i podizanje stambenih objekata. Stojić pojašnjava kako bi to izgledala Terazijska terasa 2 i koliko će biti izmenjen izgled centra grada.

"Terazijska terasa morala bi da se zaštiti, a tamo je planirana stambena izgradnja", kaže Stojić.

Velike promene planiraju se na opstini Čukarica, gde je obuhvacen koridor Topčidarske reke, Šećerane i Beogradskog Sajma.

Kada je u pitanju Beogradski sajam tu se planira čuvanje samo hale 1, koja postaje multifunkcionalni kulturni objekat, dok se ostale hale i sve oko njih rusi. Planira se izgradnja hotela sa 420 soba i zgrada sa 4300 stanova. Stojić objašnjava  šta se još dešava sa Sajmom, šta će biti sa Šećeranom.

"Celokušni prostor sajma osim hale 1 predviđe je za visoke stambene komplekse", kaže ona.

Velike promene planiraju se i za novobeogradsku stranu reke Save, gde se trenutno nalaze neuređene zelene povrsine, betonske staze, šljunkare. Božena, ovde je veliki problem taj što se opet potencijalno ugrožava vodoizvorište. Zato je rađena Ekspertiza o mogućnosti gradnje objekata i pratećih sadržaja, sa aspekta zaštite izvorišta koju je radio institut Jarosalv Černi. Članica Ministarstva prostora otkriva šta se navodi u ekspertizi i šta ona misli hoćemo li izgradnjom ugroziti vodu za piće.

Planiraju se dve marine. Nova marina u blizini hale 1 koja će zauzimati 4 hektara, što je oko 6 fudbalskih terena. Druga marina iza Ada Safari, na područuju koje zauzima trenutno šumu oko 1,5 hektar, Ta marina biće veličine studetskog parka. Stojić dodaje da li su Beogradu potrebne ovako velike marine i to baš na ovim mestima.

Gošća "Probudi se" analizira i koliko je ovakav megalomanski projekat Beograda na vodi potreban Beograđanima i šta dobijamo njim, a šta gubimo-

Ono što je ovde problem to je i činjenica da se svi projekti obrazlažu i realizuju kroz Planove posebne namene, međutim Beograd nema Generalni urbanistički plan - nemamo ga već četiri godine. Novi se piše već godinama i trebalo bi da vazi do 2041. godine. Stojič komentariše šta nam to više decenijsko probijanje rokova govori i šta je onda cilj ovim planovima posebne namene i očekuje li da ovaj plan, treći po redu zaživi i promeni identitet Beograda.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare