Foto: Time/Handout via REUTERS/Illustration

Jedan od najpopularnijih američkih nedeljnika Tajm svake godine, počevši od 1927, dodeljuje počasnu titulu "ličnost godine".

Pročitajte još:

Tradicija je da se ime ličnosti godine objavljuje u poslednjem decembarskom broju, ali Tajm je prvi put ove godine otkrio u specijalnoj emisiji kanala NBC otkrio ko je izabran.

Ličnost godine bira glavni urednik lista, ali je u jednom trenutku odlučeno da se anketiraju i čitaoci.

Kriterijume za nagradu „Ličnost godine“ definisao je prvi izdavač časopisa Tajm Henri Luis, i oni neretko izazivaju zabunu među ljudima koji misle da je ličnost godine nužno pozitivno konotirana titula.

U izboru za ličnost godine vodi se računa o tome na koji način su pojedinci uticali na svakodnevne događaje i teme koje su se otvarale u javnosti, bez obzira da li je taj uticaj pozitivan ili negativan.

Tu titulu će poneti, dakle, osoba koja je najviše uticala na događaje te godine, ne ona koja je najviše želela mir u svetu. Naposletku, najbolja ilustracija Tajmovog koncepta ličnosti godine je činjenica da je 1998. godine tom osobom proglašen Adolf Hitler.

Liberali su se vazda zgražavali nad odabirom ljudi poput Vladimira Putina za ličnost godine, ali to jeste bila godina koje je Putin obeležio, ta 2007, bez obzira na to što nije baš radio na razvoju demokratije ili drugih liberalnih vrednosti.

Zvanična formulacija glasi: „Biraju se čovek ili osobe koje su više od drugih uticali na vesti i na naše živote —u dobrom ili lošem smislu.“

Tajm je juče ličnostima godine proglasio novoizabranog američkog predsednika Džoa Bajdena i njegovu potpredsednicu Kamalu Haris.

Nije da nemaju pravo oni koji cinično primećuju da je Tajm trebalo da ličnošću ove godine proglasi Donalda Trampa koji još uvek obavlja funkciju američkog predsednika iako je izgubio izbore od Bajdena.

Tramp jeste obeležio ovu godinu, više nego iko drugi.

Tajm ga je već proglasio ličnošću godine 2016. godine, i to nazvavši ga „predsednikom Razjedinjenih Američkih Država“.

Pobedio je 10 konkurenata, među kojima je bila i njegova protivkandidatkinja na predsedničkim izborima Hilari Klinton iz Demokratske stranke.

Reči urednice Tajma Nensi Gibs o Trampu te godine nimalo nisu zastarele. Štaviše, kao da je Gibs tada govorila o 2020. godini.

„Ne verujem da smo ikada svedočili da je jedna osoba na tako nekonvencionalan način imala uticaj da dešavanja u jednoj godini“, rekla je tada.

Sa druge strane, odabir Bajdena i Haris savršena je ilustracija medenog meseca na koji su se otisnuli američki mejnstrim mediji posle Trampovog poraza. Bajden je, jednostavno, ličnost godine jer je pobedio Trampa, ali je sasvim na mestu pitanje šta će o njemu zaista misliti Amerika, i to ona demokratska, kada Tramp i konačno ode iz Bele kuće, a Bajden preuzme kormilo i euforija se stiša.

Trampu bi, međutim, bez obzira na to što bi konotacija bila sasvim drugačija od one kojoj bi se nadao, sigurno laskalo da ga je Tajm i ove godine odabrao za ličnost godine.

On je i 2017. godine na svom Tviter nalogu napisao da su ga iz magazina pozvali i rekli mu da će ga verovatno izabrati za ličnost 2017. godine, kao i prethodne, i da je on trebalo da se složi, da da intervju i bude fotografisan, ali da je odbio.

Tajm je, naravno, odmah demantovao ovo kao neistinu, a to nije bio ni prvi sukob Tajma i Trampa.

Tajm je tražio od Trampove organizacije pre toga da ukloni nekoliko uokvirenih naslovnica na kojima se vidi američki predsednik nakon što je utvrđeno da su lažne. Ne, nije šala, Tramp je montirao sebe na naslovne strane Tajma i to kačio po svojim golf klubovima.

Prva osoba koja je ponela titulu ličnosti godine u izboru Tajma bio je američki pilot Čarls Lindberg, koji je prvi u istoriji sam preleteo Atlantik. Na njegovoj naslovnoj strani pisalo je „Muškarac godine“, a iako je Volis Simpson proglašena „Ženom godine“ još 1937, titula je postala rodno neutralna tek 1999.

Ponekad je Tajms birao i predmete (poput kompjutera 1982.) ili arhetipe (2011. godine ličnost godine bio je demonstrant).

U raznim periodima, zvanje ličnosti godine poneli su i Frenklin Ruzvelt (1932, 1934. i 1941. godine), Adolf Hitler (1938), Josif Staljin (1939. i 1942), kraljica Velike Britanije Elizabeta II (1952), Nikita Hruščov (1957), Martin Luter King (1963. godine), Jurij Andropov i Ronald Regan (1983), Mihail Gorbačov (1987. i 1989), Džordž Buš Stariji (1990), papa Jovan Pavle II i drugi.

Prošle godine se na naslovnoj strani Tajma našla švedska aktivistkinja za klimu Greta Tunberg (16) kao najmladja ličnost godine magazina Tajm.

xxx