Foto:Ludovic MARIN / AFP / Profimedia; Celal Gunes / AFP / Profimedia; Firas Abdullah -POOL / Sipa Press / Profimedia; COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia

Američki izaslanik Stiv Vitkof i šef američke diplomatije Marko Rubio danas će se sastati sa evropskim zvaničnicima u Parizu, kako bi razgovarali o mogućnostima zaustavljanja rata u Ukrajini. Sastanku će prisustvovati i francuski predsednik Emanuel Makron, kao i britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami, što ovaj skup čini najvišim nivoom transatlantskog dijaloga o Ukrajini još od februara ove godine.

Prvi ozbiljniji susret nakon duže pauze

Već i samo održavanje ovih sastanaka predstavlja značajan korak, s obzirom na to da se američka administracija poslednjih meseci retko konsultovala sa evropskim saveznicima u vezi sa situacijom u Ukrajini.

Vitkof i Rubio će se sastati sa Makronom i njegovim timom, nakon čega će Rubio imati odvojene razgovore sa Lamijem, kao i sa francuskim i nemačkim kolegama. U dijalog će biti uključeni i savetnici za nacionalnu bezbednost iz više evropskih zemalja.

PROČITAJTE JOŠ:

Teme: prekid vatre i sastanak Putina i Vitkofa

Stejt department je najavio da će glavni fokus razgovora biti na mogućim koracima ka prekidu sukoba u Ukrajini. Vitkof će evropskim partnerima preneti i detalje sa sastanka koji je nedavno imao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Evropske diplomate poručuju da od SAD očekuju čvršći pristup prema Moskvi. „Želimo da Amerika manje koristi šargarepu, a više štap“, rekao je jedan visoki zvaničnik iz EU, aludirajući na potrebu za odlučnijim pritiskom na Kremlj.

Trampovi pokušaji primirja za sada bez rezultata

Povratkom Donalda Trampa u Belu kuću, američka politika prema Ukrajini doživela je zaokret. Dok je prethodna administracija forsirala vojnu podršku i tesnu saradnju sa evropskim saveznicima, sadašnja sve češće pokazuje spremnost za kompromis sa Moskvom — često bez prethodnih konsultacija sa partnerima u Evropi.

Trampovi izaslanici mesecima vode neformalne razgovore sa ruskom stranom, a nedavno su uspeli da ubede Kijev da pristane na privremeno primirje — koje Moskva, međutim, nikada nije priznala. Iako ukrajinske snage trenutno ne sprovode velike kontraofanzive, ruski napadi na civilne ciljeve, uključujući energetska postrojenja, pijace i stambene četvrti, i dalje su svakodnevni.

U Briselu i Berlinu sve su glasnije kritike na račun američkog pristupa, koji mnogi vide kao popuštanje Moskvi nauštrb principa. Diplomate upozoravaju da ovakva politika ne samo da ne donosi mir, već dodatno ohrabruje Kremlj da nastavi sa ucenjivačkom i agresivnom taktikom.

Sjedinjene Države, međutim, ostaju pri stavu da je „realna diplomatija“ jedini održiv put napred, a predsednik Tramp veruje da ličnim kanalima može da postigne ono što, kako tvrdi, saveznici otežavaju suvišnim insistiranjem na multilateralnom pristupu.

Evropski lideri, s druge strane, strahuju da bi takav pristup mogao dodatno produbiti podele unutar NATO-a i ugroziti jedinstveni front prema Rusiji.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare