Foto:snapshot/Future Image/U Stamm/Sh / Shutterstock Editorial / Profimedia

Više od 100.000 ljudi izašlo je tokom vikenda na ulice širom Nemačke u znak protesta protiv krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD), koja je izazvala novu krizu u zemlji, nakon što je u javnosti objavljena informacija da su članovi te stranke na sastanku ekstremista razgovarali o planovima za masovnu deportaciju migranata iz Nemačke. Ovo je sve što znamo o planu koji je Nemačku podigao na noge, ali i mnogobrojne migrante koji sada strahuju za svoju bezbednost.

Demonstracije širom zemlje

U Frankfurtu, oko 35.000 ljudi pridružilo se pozivu pod zastavom „Odbranimo demokratiju – Frankfurt protiv AfD“, marširajući u finansijskom srcu Nemačke. Sličan broj ljudi, od kojih su neki nosili plakate sa natpisima poput „Nacisti napolje“, pojavio se u severnom gradu Hanoveru.

Protesti su održani i u brojnim gradovima, uključujući Braunšvajg, Erfurt i Kasel, i mnogim manjim gradovima, odražavajući tendenciju rasta demonstracija. Plan je bio da se protesti održe na oko 100 lokacija širom Nemačke od petka do vikenda, uključujući i Berlin u nedelju.

Foto: Maik Meyer / Zuma Press / Profimedia

Političari, mnoge crkve i treneri Bundeslige, pozivali su ljude da ustanu protiv AfD-a.

Pakleni plan desnice

Protesti su počeli nakon što se ispostavilo da su članovi stranke Alternativa za Nemačku (AfD) prisustvovali sastancima sa neonacistima i drugim ekstremističkim grupama, kako bi razgovarali o masovnoj deportaciji migranata, tražilaca azila i nemačkih državljana stranog porekla za koje se smatra da nisu uspeli da se integrišu u društvo i zajednicu.

Među učesnicima razgovora u blizini istočnonemačkog grada Potsdama bio je Martin Zelner, vođa austrijskog Identitarnog pokreta, koji se slaže sa teorijom zavere „velike zamene“ koja tvrdi da postoji zavera migranata da zamene „domaće evropsko“ stanovništvo.

Foto:Georg Wendt / AFP / Profimedia

Vest o skupu izazvala je šok širom Nemačke, i to u vreme kada AfD raste u anketama, samo nekoliko meseci uoči tri velika regionalna izbora u istočnoj Nemačkoj na kojima desnica beleži najveću podršku birača u poslednjih nekoliko godina.

Antiimigraciona stranka potvrdila je prisustvo svojih članova na sastanku, ali je negirala da preuzima projekat „remigracije“ koji zastupa Zelner.

Prema poslednje dostupnim podacima, između 400.000 i 800.000 ljudi srpskog porekla živi u Nemačkoj.

Oštra reakcija Šolca

Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, koji se pridružio demonstracijama tokom vikenda, rekli su da svaki plan za proterivanje imigranata ili građana podjednako predstavlja „napad na nemački demokratiju, a samim tim i na sve nas“.

On je pozvao „sve da zauzmu stav – za koheziju, za toleranciju, za našu demokratsku Nemačku“.

Foto: Christoph Schmidt / AFP / Profimedia

Fridrih Merc, lider opozicione konzervativne stranke CDU, napisao je na svojim društvenim mrežama da je „veoma ohrabrujuće to što hiljade ljudi mirno demonstrira protiv desnog ekstremizma“.

Pored članova AfD-a, na skupu u blizini Potsdama bila su i dva člana tvrdo desničarske frakcije CDU-a Verteunion.

Usred gneva zbog sastanka u Potsdamu, lider Verteuniona Hans-Georg Masen rekao je da je odlučio da se odvoji od CDU. Grupa je saopštila da ima oko 4.000 članova, od kojih su mnogi prvobitno bili članovi CDU ili CDU-ove bavarske sestrinske stranke CSU.

Šta je AfD

Formirana 2013. godine kao sila protiv establišmenta i evra od strane akademika i ekonomista, AfD se brzo pretvorila u antiimigrantsku stranku, odbacivši svoje prvobitne osnivače.

Foto:Georg Wendt / AFP / Profimedia

Posebno je postala popularna 2015. godine kada je oko milion migranata i izbeglica stiglo u Nemačku, a stranka je prvi put ušla u Bundestag 2017. godine, u početku kao vodeća opoziciona stranka.

Popularnost ove desničarske političke opcije je ponovo porasla kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, zbog nezadovoljstva zbog visokih računa za energiju, inflacije, skoka cena hrane i onoga što AfD vidi kao visoke moralne i finansijske cene odbrane Ukrajine.

Foto:Maik Meyer / Zuma Press / Profimedia

„Master plan“

Tajni sastanak o migrantima, koji je i doveo do masovnih protesta, održan je 25. novembra prošle godine i na njemu je, nešto više od dvadesetak ljudi – među njima i četiri političara Alternative za Nemačku (AfD), dve članice Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i ultrakonzervativne grupacije „Unija vrednosti“ koja nije zvanično deo CDU, austrijski desničarski ekstremista Martin Zelner, kao i privatna lica, jedan Bizmarkov potomak, pravnici, preduzetnici, lekari – navodno razgovaralo o master – planu koji uključuje proterivanje miliona ljudi iz Nemačke.

POGLEDAJTE JOŠ:

U pismu u kojem se poziva za sastanak pisalo je da će na sastanku biti predstavljen „strateški koncept u smislu master-plana“, ali i da će za učešće biti potrebna „minimalna donacija od 5.000 evra“, koja je trebalo da stavi do znanja da je „prikupljanje novca osnovni zadatak naše grupe“, stoji u pismu koje su potpisali preduzetnik Hans-Kristijan Limer i poznati desničarski ekstremista Gernot Merig.

U fokusu je bio desničarski ekstremistički koncept, koji AfD zvanično odbacuje, a koji je predstavio Austrijanac Martin Zelner. On je u toku predavanja objašnjavao koncept na sledeći način. Prema njegovim rečima, postoje tri ciljne grupe: potražioci azila, stranci s pravom boravka i „neasimiliovani nemački državljani“, koje je označio kao najveći problem.

Učesnici sastanka objasnili su i kako bi tačno hteli da sprovedu tu strategiju u praksi, ukoliko AfD dođe na vlast: govorilo se o stručnjacima koji bi trebalo da izrade pravno održiv koncept.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar