Foto: EPA-EFE/EVGENIY PAULIN/SPUTNIK/KREMLIN, TASS / ddp USA / Profimedia, Moscow City Court Press Office / TASS / Profimedia, EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV, EPA-EFE/YURI KOCHETKOV

Sledeće nedelje u Rusiji će biti održani parlamentarni izbori. Rezultat gotovo sigurno ništa neće promeniti - pobeda Jedinstvene Rusije, stranke predsednika Vladimira Putina je izvesna. Putin i dalje ima najveću podršku, ali za svaki slučaj odlučio je da se i dodatno obezbedi - zabranio je političko delovanje svakom relevantnom nezavisnom i opozicionom kandidatu.

Pročitajte još:

Izbori za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta održaće se 19. septembra, a analitičari ih vide kao test podrške vladajućoj, prokremaljskoj stranci Jedinstvena Rusija, koja je poslednjih godina doživeljava konstantni pad, piše Moskov Tajms.

Pored 450 mesta u Dumi, ruski glasači biraju članove 39 regionalnih parlamenata i devet regionalnih lidera. Još tri regionalna šefa izabraće regionalni poslanici.

S obzirom da su sve opcije koje slede kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog označene kao „ekstremističke organizacije“ te im je zabranjeno delovanje, najglasnija opoziciona snaga u Rusiji pozvala je svoje pristalice da slede svoju strategiju „pametnog glasanja“. Ta taktika ima za cilj da zbaci postojeće predstavnike Jedinstvene Rusije okupljajući masu koja će podršku pružiti nekoj od bezopasnih alternativnih opcija.

Ali i njih je vrlo malo, jer nizu kandidata koji nisu povezani sa Navalnijem takođe je zabranjen izlazak na izbore iz više razloga.

S toga se oni kojima je političko delovanje u Rusiji zabranjeno dele u dva tabora.

Saveznici Navaljnog

Desna ruka Navalnog, Ljubov Sobol povukla je svoju kandidaturu za Dumu nakon što je Rusija usvojila novi zakon kojim se članovima „ekstremističkih“ organizacija zabranjuje dolazak na bilo koju javnu funkciju.

Lyubov Sobol
Lyubov Sobol Foto:EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

Sobol je radila kao advokatica u Navaljnijevoj Fondaciji za borbu protiv korupcije, koja je u junu označena kao „ekstremistička“.

Opštinski poslanik u Moskvi Ilija Jašin bio je primoran da prekine svoju kampanju za gradsku Dumu u Moskvi, a gradska izborna komisija se pozvala na zakon koji zabranjuje svima koji su povezani sa terorističkom ili ekstremističkom organizacijom da se kandiduju za javne funkcije. Jašin tvrdi da nikada nije radio za bilo koju od organizacija Navaljnog i kaže da je taj potez usledio zbog njegove podrške kritičarima Kremlja.

Foto: EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

Olegi Stepanovoj, bivšoj šefici moskovskog štaba tima Navaljnog, zabranjeno je prikupljanje potpisa potrebnih za objavljivanje kandidature za poslanika u Dumi u junu zbog njenog rada sa sada „ekstremističkom“ organizacijom. Bila je osuđivana na godinu dana uslovne slobode zbog toga što je pozivala  građane na proteste podrške Navaljnom u januaru i time oštro krišila mere uvedene u cilju suzbijanja korone.

 

Irini Fatjanovoj, bivšoj šefici sedišta Navaljnog u Sankt Peterburgu, zabranjeno je da se kandiduje za mesto u zakonodavnoj skupštini Sankt Peterburga. Prema rečima Fatjanove, lokalna izborna komisija optužila ju je da vodi „ekstremističku“ organizaciju, pozivajući se na presudu moskovskog suda koja je zabranila Navaljnijinu aktivističku mrežu.

Okružni sud u Sverdlovsku povukao je kandidaturu Aleksandre Semenove za Permsku gradsku dumu zbog njene navodne umešanosti u jednu od grupa Navaljnog.

Semenova je udata za Sergeja Uhova, bivšeg koordinatora centrale Navaljnog u Permu, i učestvovala je u protestima u kojima se poziva na oslobađanje Navaljnog u januaru i aprilu.

Poslanici moskovske opozicije Juliji Galjamini zabranjeno je da traži mesto u Dumi zbog uslovne kazne koju je dobila u decembru 2020. zbog višestrukog kršenja protestnog zakona. Ona je slučaj nazvala politički motivisanim.

Istaknutom političaru i aktivisti za prava Levu Šolzbergu, regionalnom poslaniku u zapadnom gradu Pskovu zabranjena je za kandidaturu za Državnu Dumu zbog optužbi za umešanost u „ekstremističku“ organizaciju. On je okarakterisan kao radikal koji sledi delovanje Navaljnog.

Aktivista Viktor Rau i novinarka Natalija Rezontova, takođe su uklonjeni sa glasačkog listića zbog „umešanosti u ekstremističku organizaciju“, što se verovatno odnosi na njihovo prisustvo na ovogodišnjim protestima protiv Navalnog.

Zbog istih razloga zabranjena je kandinatura Jeleni Izotovoj, Ruslanu Zinatulinu, Anatoliju Nogovitsinu I Alekseju Minjailu.

Komunistička partija

Vodećem komunističkom kandidatu Pavlu Grudininu zabranjeno je da se kandiduje za Dumu zbog njegovog navodnog vlasništva imovine u inostranstvu. Grudinin negira optužbe i kaže da veruje da je odluka politički motivisana.

Grudinin, bogati magnat koji se bavi agrobiznisom na predsedničkim izborima 2018. borio se protiv ruskog predsednika Vladimira Putina, a ove godine mu je prognozirano da će biti treći na listi Komunističke partije na glasanju u Dumi.

Nezavisni kandidati

Antonu Furgalu, sinu uhapšenog bivšeg guvernera Habarovske oblasti Sergeja Furgala, blokirana je kandidatura za državnu Dumu nakon što je regionalna izborna komisija proglasila nevažećim 48 odsto potpisa koje je prikupio.

Furgal tvrdi da je u pitanju prevara i okrivio je izbornu komisiju za sprovođenje netačne analize rukopisa i korištenje zastarelih podataka. Odlučio je da se kandiduje nakon što je hapšenje njegovog oca zbog optužbi za ubistvo izazvalo višemesečne proteste u Habarovsku prošle godine.

Stranka rasta

Šest kandidata iz „Partije rasta“ isključeno je sa predstojećih izbora jednom odlukom Vrhovnog suda.

Rafailu Gibadulinu, Magomedu Magomedalievu, Eleni Motovoj, Evgeniji Orlovoj, Alekseju Urivaevu i Zauru Šabanovu zabranjeni su da se kandiduju za Dumu zbog toga što njihovu stranku, navodno, finansiraju stranci.

BONUS VIDEO: Navaljni – Kamenčić u Putinovoj cipeli

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare