Foto:EPA-EFE/Yuri Gripas

Američkom predsedniku Donaldu Trampu podrška varira, ali prema poslednjim istraživanjima, čini se da bi u glavnim saveznim državama ipak moga da bude u zaostatku. Predsednički izbori su sve bliže, a stvari koje bi mogle da Trampa sruše sada imaju nešto drugačiju perspektivu nego pre nego što je izbila pandemija.

Koronavirus

Uticaj koronavirusa na podršku Trampu i dalje je vrlo diskutabilan; sa jedne strane, insistira se na tome da je predsednik stravično loše upravljao krizom – od promovisanja hlorokina i zanemarivanja struke, sve do upornih zahteva da se američka ekonomija otvori uprkos tome što broj žrtava i zaraženih i dalje raste – i da će mu se takav pristup tek obiti o glavu. Ironija je da su upravo njegovi birači oni za koje bi korona mogla da bude kap koja je prelila čašu; neki od njih shvatili su konačno da bi Trampova nesmotrenost mogla da ih košta života.

Foto:EPA-EFE/Yuri Gripas

Iako istraživanja javnog mnjenja zasad pokazuju da se Tramp i dalje solidno kotira, podrška mu često čak i raste, „zaboravljeni Amerikanci“ koji su iz očaja i besa naseli na šovinističku parolu o „Velikoj Americi“ možda konačno uviđaju da su upravo oni najteže pogođeni politikama koje je Tramp implementirao. Nemaju zdravstveno osiguranje, smrtonosni virus ih vreba, bez posla i para, a njihov voljeni predsednik iz Bele kuće im poručuje da se naliju dezinfekcionim sredstvima. Kad se ne obračunava sa političkim protivnicima i pakuje im nove afere. U međuvremenu su isplivala i tajna dokumenta koja pokazuju da je Tramp odavno upozoren da se virus širi, ali d aga nije zanimalo tada da se time bavi. A kad Amerikanci shvate da je sve ovo moglo da se spreči…

Ubistvo Ahmada Arberija

EPA-EFE/ERIK S. LESSER

Pročitaj i:

Trampov odnos prema Afroamerikancima je i inače problematičan pošto se on otvoreno pozicionira kao naklonjen beloj radničkoj klasi i u principu se ne bavi mnogo bilo kime drugim, ali je ubistvo crnog mladića u Džordžiji pokrenulo niz protesta u Americi – počelo je demonstracijama protiv nadležnih organa koji mesecima nisu činili ništa da pronađu i sankcionišu krivce, a pretvorilo se u bunt protiv policijskog nasilja, oružja i rasizma, svega što Tramp prećutno ili otvoreno podržava.

Svet je obišao snimak na kojem se vidi kako mladog Afroamerikanca progone i ubijaju dva naoružana belca, otac i sin, a roditelji žrtve ispričali su za medije da je njihov sin izašao da džogira. Ovaj slučaj predstavlja paradigmu rasnog pitanja u Americi i činjenicu da Afroamerikanci ne samo da su češće izloženi ovakvom nasilju, već zločini nad njima neretko prolaze nekažnjeni.

Recesija

Broj Amerikanaca koji su u poslednjih šest nedelja izgubili posao dostigao je skoro 40 miliona. Ekonomski stručnjaci procenjuju da će stopa nezaposlenosti dostići 20 odsto. Tolika nezaposlenost u SAD nije zabeležena još od Velike depresije, kada je nezaposlena bila četvrtina Amerikanaca.

Foto:EPA/ANDY RAIN

Tramp zato insistira na otvaranju zemlje i pokretanju ekonomije, odmah i sada, što pre, iako stručnjaci upozoravaju da se to mora odigrati mudrije i mnogo opreznije. SAD beleže najveći broj žrtava, ali Tramp zna da mu je korisno da se ulaguje Amerikancima tako što će im vratiti poslove. Rešenje definitivno nije da građani radna mesta plate životima, ali će ga nemogućnost da sačuva američku ekonomiju makar u statusu kvo dobro koštati podrške.

Imigranti

Amerika je zabeležila rast ksenofobije i pre nego što je Tramp stigao u Belu kuću; štaviše, on je zahvaljujući tom sentimentu i osvojio podršku onih Amerikanaca koji veruju da su im zemlja i životi propali onda kada su primili imigrante koji im otimaju poslove. Bolji dokaz za Trampov odnos prema imigrantima, naročito onima sa juga, ništa ne govori bolje od zida na granici sa Meksikom, ali se stvar menja sada kada upravo ti lekari spasavaju živote američkih građana.

Kao da nije dovoljno strašno što stradaju od pandemije koronavirusa kojoj su najviše izloženi, lekari imigranti u Sjedinjenim Američkim Državama sada su na udaru Trampove administracije koja preti da ih sve vrati u zemlje iz kojih su došli, bez obzira na to kojim se poslom u Americi bave.

Foto: Dr. Julia Iafrate

Trampova administracija poslednjih nekoliko nedelja pooštrila ograničenja imigracije kao deo reakcije vlade na pandemiju koronavirusa, i upozorila da bi moglo doći do većih ograničenja jer zvaničnici rade na zaštiti američkih radnih mesta. Zagovornici prava imigranata tvrde da su imigranti na prvim linijama borbe protiv pandemije i da je njihov rad neophodan deo ekonomije ove zemlje i možda, ali samo možda, bude bilo sve više američkih građana koji uviđaju Trampova ksenofobija nije i nikada ne bi smela da bude vrednost za koju će iko glasati.

Džo Bajden (i Obama)

Foto: EPA-EFE/MICHAEL REYNOLDS

Na Tviteru je – a gde bi drugo? – skoro inicirana još jedna izmišljena afera, „Obamagejt“. Niko ne zna o čemu se tačno radi, za šta tačno Tramp optužuje Baraka Obamu i Džoa Bajdena, ali se pretpostavlja da je cilj da se Bajden ponovo diskredituje kao onda kada se vodila kampanja protiv njegovog sina Hantera i njegove navodne umešanosti u ukrajinska posla. Na kraju se ispostavilo da je u Ukrajini petljao upravo Tramo koji je od predsednika Volodimira Zelenskog tražio da praktično namesti Bajdena, i ostalo je istorija – Donald Tramp je čak i opozvan, ali su to bila ćorava posla jer ga Senat nije smenio i onda je došla korona i impičment više nije bio važan.

U međuvremenu je Obama podržao svog bivšeg potpredsednika, Bajdena, i konačno se usudio da javno kaže da je Trampov mandat jedna „haotična katastrofa“.

Foto:EPA-EFE/ALEX BRANDON

Pema anketama RealClearPolitics, bivši potpredsednik SAD i kandidat demokrata Džo Bajden trenutno vodi sa podrškom od 48,3 odsto podrške naspram Trampovih 42 odsto. Još važnije, Bajden je preuzeo vođstvo u saveznim držama koje su bile ključne za Trampovu pobedu 2016. godine – Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu. Tesna razlika u Bajdenovu korist je i na Floridi i u Arizoni.

U praktično svim swing states Tramp zaostaje i predstojeći izbori definitivno će predstavljati svojevrsni referendum o Trampu.

Čak i oni koji su mu odani mogli bi da daju glas Bajdenu jer su se razočarali – što im ekonomija i nije pobujala kako su se nadali, što ih nije zaštitio od korone, što ih nije zaštitio od svega, a to je najviše obećavao. Trampa bi mogla da stigne sudbina Hilari Klinton: da ljudi glasaju protiv njega, umesto za Bajdena. Tako će izgubiti na isti način na koji je pobedio.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare