Foto:EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON/EPA-EFE/LUDOVIC MARIN/EPA-EFE/IAN LANGSDON/EPA-EFE/IAN LANGSDON

Posle pada francuske vlade, za mandatara je predsednik Emanuel Makron imenovao ne preterano poznatog Žana Kasteksa, ali se čini da je u sastav nove vlade sam predsednik prilično umešao prste i izveo stari dobar manevar za učvršćivanje vlasti - kadriranje. Ipak, pitanje je može li da svoju poziciju zaista učvrsti time što je staru - jednako promišljeno odabranu - samo preobukao u novo ruho, dok su centralne pozicije ostale u rukama njemu bliskih ljudi.

Makron se odlučio za ciljane reforme ovog puta, a dve trećine vlade ostalo je isto kao i dosad.

Najznačajnija promena u odnosu na prethodnu vladu je odlazak ministra unutrašnjih poslova Kristofa Kastenera i ministarke pravde Nikol Belubet. Čak je i prvobitnim imenovanjem Kastanera na mesto ministra unutrašnjih poslova, Makron istovremeno nagradio bliskog saradnika višim mestom i zadržao nekoga kome veruje za kritični resor.

Ministar unutrašnjih poslova u novoj Vladi biće Žeral Darmanen, dok će na čelu Ministarstva pravde biti Erik Dipon-Moreti. Žan Iv Le Drijan ostaće na mestu ministra spoljnih i evropskih poslova u novoj francuskoj Vladi. Ministar privrede i finansija takođe će ostati Bruno Le Mer.

Foto: EPA-EFE/LUDOVIC MARIN

Makronu je možda problematično da zadrži centristički duh svog kabineta pošto je ponovo za premijera imenovao konzervativca, ali Le Drijan je njegova karta ulevo. Pored toga, Le Drijan se drži prilično rezervisano dok spoljnom politikom Francuske dominira sam Makron.

Pompili se Makronu pridružila nekoliko nedelja pred izbore i pozicionirala se u novoj vladi kao druga najvažnija ministarka, što bi trebalo da bude signal da će nova vlada pridavati veliki značaj ekološkim pitanjima i Pompili je ujedno i predstavnica levog ekološki osvešćenog krila Makronove Republike u pokretu.

Bruno Le Mer, novi-stari ministar finansija, trebalo bi da neguje odnose Makronove Francuske sa Nemačkom pošto je prilično blizak Berlinu, a trebalo bi i da ujedno ublaži udarac koji će pandemija koronavirusa naneti francuskoj ekonomiji. Od njega se očekuje i priprema plana za oporavak ekonomije.

Iako je najavljivana „nova“ vlada, ispostavilo se da su najbliži Makronovi saradnici ipak ostali na svojim pozicijama i da su uz njih sada i novi predsednikovi ljudi koji su u međuvremenu pokazali lojalnost Makronu i saglasnost sa njegovom agendom.

Foto: EPA-EFE/Kay Nietfeld

Pročitaj i:

Među članovima kabineta sada su i najmanje dvojica ministara protiv kojih se trenutno vode krivični postupci; novi ministar unutrašnjih poslova, Darmanen je optužen za silovanje, mada negir akrivicu, a novi ministar pravde Dipon-Moreti podneo je tužbu zbog navodnog praćenja njegove komunikacije i za imenovanje na novu poziciju očigledno nije bila smetnja činjenica da on ima prilično kompleksan odnos sa sudstvom.

Pored toga, kada je počelo da se šuška da će se Makron otarasiti sada već bivšeg premijera Eduara Filipa, Politiko je objavio zanimljiv tekst u kojem se govori o glasinama da je Makron razmišljao da se i sam kandiduje za premijera jer mu je smetalo što ga je Filip zasenio.

U prilog tome definitivno govori činjenica da su šanse da bude reizabran male, a i inače nije u maniru Francuza da predsednika nagrade drugim mandatom. Širak je tu bio izuzetak.

Izvesno je i da će sve što je Makron dosad uspeo da uradi biti u senci događaja koji će tek uslediti kada zaista počnu da se osećaju posledice pandemije. Zato mu je važno da bude u vrlo tesnim odnosima sa vladom i da nad njenim poslovanjem ima potpunu kontrolu. Na kraju krajeva, Makron je svestan toga da će Francuzi kada sve krene po zlu prstom uperiti u njega, a vlada u kojoj nema premijera kao što je Filip, premijera koji bi mogao da zaseni predsednika i pod predsednikovom je čvrstom kontrolom, mogla bi da posluži kao svojevrsna tampon zona umesto da mu uzdrma fotelju.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar