Bilo je leto 1996. godine kada se umetnica Maria Farmer obratila američkim vlastima kako bi prijavila Džefrija Epstajna.
Tada, u svojim dvadesetim godinama, Farmer je tvrdila da su je seksualno napali Epstajn i njegova dugogodišnja saradnica Gilejn Maksvel. Pored sopstvenog iskustva, saznala je i za uznemirujući incident koji je njena mlađa sestra, tada tinejdžerka, preživela na Epstajnovom imanju u Novom Meksiku. Farmer je takođe navela da joj je Epstajn pretio.
Kada je govorila s policijom Njujorka, a potom i sa agentima FBI-ja, Farmer je iznela šire zabrinutosti, upozoravajući vlasti da obrate pažnju na ljude iz Epstajnovog kruga, uključujući i Donalda Trampa, tada još daleko od predsedničke kandidature. Kako navodi, ponovila je te tvrdnje i tokom ponovnog saslušanja 2006. godine.
Ova svedočenja predstavljaju jedan od najjasnijih pokazatelja kako je Trampovo ime moglo dospeti u još uvek neobjavljene istražne spise u slučaju Epstajn – slučaj koji je ponovo izazvao političku buru u javnosti.
Farmer je u nedavnim intervjuima naglasila da nema dokaze o direktnim krivičnim delima Epstajnovih saradnika, ali da ju je duboko uznemirilo to što je Epstajn istovremeno zloupotrebljavao devojke i gradio odnose s moćnim ličnostima – među kojima su bili Tramp i bivši predsednik Bil Klinton.
Istrage poput one protiv Epstajna često pokrivaju širok spektar informacija – saveta, svedočenja, sećanja i veza – od kojih mnoge ne završe ni u optužnici ni na sudu. Dosije o Epstajnu sadrži mnoštvo dokumenata koji nikada nisu objavljeni, a upravo su ti zapisi podstakli tvrdnje, naročito iz Trampovog okruženja, da su vlasti možda prikrile ulogu drugih bogatih i uticajnih ljudi.
Nakon što su Trampov tadašnji državni tužilac i direktor FBI-ja napustili svoja obećanja o potpunom otkrivanju podataka iz slučaja, Trampove veze sa Epstajnom ponovo su pod lupom – naročito u vezi s tim da li se njegovo ime nalazi u dokumentima koji još nisu otkriveni javnosti.
Priča Marije Farmer o njenim pokušajima da alarmira vlasti pokazuje kako bi spisi mogli da sadrže informacije neprijatne ili politički rizične za Trampa – čak i ako nisu povezane sa samim zločinima za koje je Epstajn optužen.
To osvetljava i složenost odluke da li sve informacije iz istrage – tragovi, dokazi, svedočenja – treba uopšte objaviti, posebno jer većina toga nikada nije stigla pred porotu ili sudiju.
Vlasti nikada nisu optužile Donalda Trampa za bilo kakvu povezanost sa zločinima Džefrija Epstajna, niti su ga označile kao predmet zvanične istrage. Tramp je prošle nedelje zatražio da se objave svi relevantni iskazi svedoka pred velikom porotom u Epstajnovom slučaju, i više puta je tvrdio da nema šta da krije. Ipak, čak i da dođe do objavljivanja tih iskaza, malo je verovatno da će se mnogo saznati o prirodi odnosa između Trampa i Epstajna, koji nije igrao ključnu ulogu u samim krivičnim slučajevima.
Farmer kaže da i dalje nije sigurna kako su vlasti reagovale na njene prijave 1996. i 2006. godine.
Posebno je, kaže, zaintrigirana time da li su savezne vlasti ikada ispitale njene tvrdnje o Trampu – čije ime je pomenula oba puta, ne samo zbog njegove bliskosti sa Epstajnom, već i zbog jednog konkretnog incidenta iz 1995. godine, koji je ranije javno opisala.

Farmer navodi da je do tog incidenta došlo 1995. godine, dok se pripremala za posao kod Epstajna. Kasno jedne večeri, kaže, Epstajn ju je iznenada pozvao u svoju kancelariju u luksuznoj zgradi na Menhetnu. Na sebi je imala šorts za trčanje.
Tada je, kaže, u prostoriju ušao Donald Tramp, u odelu, i počeo da „lebdi“ oko nje. Osetila je nelagodu kada je primetila kako joj Tramp uporno gleda u noge.
Zatim je ušao Epstajn, koji je, prema njenom sećanju, rekao Trampu: „Ne, ne. Nije ovde zbog tebe“.
Farmer navodi da je potom čula kako Tramp komentariše da misli da ona ima 16 godina.
Nakon toga, kaže, više nije imala neprijatne susrete sa Trampom i nije ga videla da se neprimereno ponaša prema devojkama ili ženama.
Bela kuća je u petak uveče odbacila tvrdnje Marije Farmer, pozivajući se na to da je Tramp „davno prekinuo kontakt sa Epstajnom“. Portparol Bele kuće, Stiven Čung, rekao je: „Predsednik nikada nije bio u njegovoj kancelariji. Činjenica je da ga je predsednik izbacio iz svog kluba jer je bio jeziv“.

Farmer je 1995. i 1996. radila za Epstajna – najpre kao konsultant za kupovinu umetnina, a kasnije kao osoba zadužena za nadzor dolazaka devojaka, mladih žena i poznatih ličnosti u Epstajnovu kuću na Upper East Sideu.
Godine 1996, boravila je na Epstajnovom imanju u Ohaju, u kompleksu koji je razvio Lesli Veksner, vlasnik Victoria’s Secret brenda. Tamo su te godine došli i Epstajn i Maksvel.
Farmer tvrdi da su je tada naterali da mu masira stopala, nakon čega su je Epstajn i Maksvel grubo napali. Uspela je da pobegne i zaključa se u drugom delu kuće. Takođe je prijavila da su iz zaključanog ormarića nestale poluobnažene fotografije njenih mlađih sestara.
Godinama je trpela napade i osporavanja – uključujući i to što nije pozvana da svedoči tokom suđenja Maksvel 2021. godine. Njena sestra Eni jeste svedočila – opisavši kako joj je Maksvel masirala gole grudi tokom posete Epstajnovom imanju u Novom Meksiku.
Majka Marije Farmer potvrdila je da je još devedesetih čula za incident s Trampom i da je njena ćerka razgovarala s FBI-jem 1996. godine. I Eni Farmer kaže da se seća da joj je sestra ispričala kako je pomenula Trampa i Klintona agentima FBI-ja.

U intervjuima iz 2019. za The New York Times, Marija Farmer je rekla da se najpre obratila policijskoj stanici u Njujorku, a zatim FBI-ju. Policijski zapisnici potvrđuju da se obratila stanici Šesti okrug u avgustu 1996.
Iako FBI nije objavio zapisnik iz tog prvog razgovora, beleške iz njenog ponovnog saslušanja 2006. potvrđuju da joj je policija rekla da kontaktira FBI.
Delovi tih beleški koji su objavljeni ne pominju Trampa, a značajan deo i dalje je redigovan. FBI nije komentarisao ove navode.
Epstajn je optužen 2006. i priznao krivicu po dve tačke optužnice, uključujući navod o podvođenju maloletnice, što mu je omogućilo da izbegne teže federalne optužbe. U julu 2019. uhapšen je ponovo, optužen za seksualnu trgovinu desetina devojčica, nekih starih samo 14 godina. Kasnije je pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji – zvanično, samoubistvo vešanjem.
Nije poznato da li su federalne vlasti dublje istraživale Trampove veze s Epstajnom niti da li su dokumentovale Farmerine navode o Trampu.
Njihovo prijateljstvo je dokumentovano na snimcima sa zabava, kao i u izjavama iz ranijih godina. Trampovo ime se pojavljuje i u objavljenim dokumentima, uključujući spisak putnika Epstajnovog privatnog aviona. Godine 2002, Tramp je rekao da je Epstajn „sjajan tip“, dok danas tvrdi da „nikada nije bio njegov fan“ i da je prekinuo sve kontakte s njim pre dvadeset godina.
Trampovi saveznici su poslednjih godina pozivali na objavljivanje svih federalnih dokumenata vezanih za Epstajna. Ipak, ovog meseca, nakon početnog obećanja o potpunom otkrivanju, tužiteljka Pam Bondi iznenada je povukla tu odluku, navodeći da istraga nije pokazala da iko drugi treba biti optužen.
Nakon novog talasa kritika od strane njegovih pristalica, Tramp je počeo da napada sve koji i dalje traže potpunu transparentnost. Kada je Wall Street Journal objavio da je Epstajn 2003. od Trampa dobio rođendansku čestitku sa seksualnim prizvukom, Tramp je to nazvao „prevarom“ i tužio list.