Oglas

A young Croatian Serb refugee from Knin drives his family with belongings to Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, 09 August 1995. 150,000 Serb refugess left their homes after the attack of Croatian army on Krajna region. EPA/SASA STANKOVIC
Foto:EPA/SASA STANKOVIC
Foto:EPA/SASA STANKOVIC

Smirivanje "Oluje": Poziv Srbima da učestvuju na godišnjici

autor:
30. jul. 2020. 16:32

S približavanjem 25. godišnjice ‘Oluje’ rastu pritisci na čelnike srpske zajednice da prvi put učestvuju na obeležavanju u Kninu, uprkos tome što hrvatske vlasti nikada nisu pokazale spremnost da se suoče s naličjem ratne pobede, tokom i nakon koje su pobijene stotine civila, spaljene hiljade kuća, a oko 200.000 građana srpske nacionalnosti je prognano i izbeglo pred Hrvatskom vojskom.

Oglas

Ni u Hrvatskoj ni u Hagu nikada nije kažnjen niko važan – ili jedva iko uopšte – dok u javnosti uglavnom ne postoji svest o žrtvama i uništenju srpske zajednice, štaviše, odlazak Srba čak se proslavlja. Iako je još Stjepan Mesić kao predsednik govorio o nespornosti zločina za vreme i nakon ‘Oluje’, a njegov naslednik Ivo Josipović 2010. otkrio spomen-obeležje pobijenim civilima u selu Varivode, narednih godina se sve svelo na neuverljive prigodne izjave državnih predstavnika i protokolarne gestove nižerangiranih službenika, piše Portal Novosti.Kao izaslanik predsednice Kolinde Grabar-Kitarović, Nikica Valentić je 2016. bio na komemoraciji u Varivodama i Gošiću, dok je predsednica više puta tokom mandata izražavala žaljenje zbog srpskih žrtava. Međutim, nakon što je Jadranka Kosor krajem 2011. otišla s čela HDZ-a u čijoj je dotadašnjoj vladi bio SDSS-ov Slobodan Uzelac, nakon što su 2012. u Hagu oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač, nakon što je predsednik HDZ-a postao Tomislav Karamarko, te nakon šatoraške revolucije, Hrvatskom se ponovno raširio duh šovinizma.Žalilo se što i Vukovar nije oslobođen ratom, na ulicama se masovno uzvikivao ustaški pozdrav. SDP-ova vlada ‘Oluju’ je 2015. obeležila vojnom paradom i duhom trijumfalizma, militarizma i isključivosti. Naredne 2016. sa službene govornice u Kninu ‘predstavnik branitelja’, pukovnik Ivica Glavota, ovako je govorio: "Izvinjavam se svima kojima nismo bili u stanju da pomognemo od srbočetničkih hordi. Najviše se izvinjavam tebi narode, jer nismo dovršili posao do kraja, pa sad moraš da trpiš ovakva sranja u vlastitoj domovini." Opšta klima u društvu jasno je poručivala: u Hrvatskoj nema mesta za sećanje na srpske žrtve i egzodus, a možda je upitno i do kada će se trpeti i sami preostali Srbi.

h_51067662-scaled.jpg
Foto:EPA/SRDJAN SULEJMANOVIC | Foto:EPA/SRDJAN SULEJMANOVIC

U tom kontekstu je razumljivo da odluka o prvom dolasku na obeležavanje ‘Oluje’ za čelnike srpske zajednice nije nimalo laka. Pozive su proteklih dana putem medija upućivali i premijer Andrej Plenković, i HDZ-ovac Davor Ivo Stier, i predsednik države Zoran Milanović. Ekstremno desna struja oličena u Miroslavu Škori i Zlatku Hasanbegoviću smatra da u Kninu ‘treba biti cela vlada’, što je skoro zahtev za privođenjem srpskih predstavnika. Rečeni su pozivi i pritisci u prvom redu usmereni prema potpredsedniku Vlade za društvene delatnosti i ljudska prava Borisu Miloševiću. Gostujući u utorak na N1 televiziji, Milošević je istakao da razgovori o dolasku u Knin još uvek traju te da će SDSS odluku doneti najkasnije početkom sledeće nedelje, ali i da HDZ i SDSS razgovaraju ‘otvoreno, na način na koji nikada do sada nismo razgovarali’.U medijima se nagađa da bi kao protivgest za dolazak u Knin izaslanik Vlade ili neko od ministara mogao otići na komemoraciju srpskim civilima pobijenim u Gruborima, a sam Plenković je rekao da se ‘razgovara o mogućnosti obeležavanja srpskih stradanja’. Milošević tvrdi da u SDSS-u eventualni dolazak u Knin ne uslovljava takvim protivgestom."Kada sam rekao da se za dolazak u Knin moraju stvoriti pretpostavke, hteo sam da naglasim da bi bilo dobro da se spomenu žrtve i da ne bude poruka mržnje kao što su ‘nismo dovršili posao’ i slične koje su se mogle čuti sa govornice. Ne radi se o uslovljavanju, nego dogovoru da ne čujemo ratne poruke i poruke bez empatije" kaže Milošević za Novosti.

profimedia-0092967164-1024x630.jpg
Foto:HRVOJE POLAN / AFP / Profimedia | Foto:HRVOJE POLAN / AFP / Profimedia

U spomenutom televizijskom intervjuu naglasio je da, uz punu svest o tome da je ‘Olujom’ uspostavljen ustavnopravni poredak i o značaju te akcije za Hrvatsku, ne može zaboraviti ubijene civile i zapaljene kuće, egzodus i ljude čiji je povratak opstruiran te da to sećanje čini deo njegovog identiteta i osećaja većine hrvatskih Srba."Bilo moj odlazak, bilo neodlazak u Knin za mnoge će značiti pogrešku. Za mene i za većinu Srba ‘Oluja’ je teško pitanje i traumatično iskustvo. Ako odem, to će biti s iskrenom namerom poboljšanja atmosfere u društvu, položaja srpske zajednice i položaja svih koji žele pomirenje i dijalog", istakao je.Milošević smatra da ‘ova vlada i parlamentarna većina mogu jamčiti smanjenje tenzija i podela’, dok su dosadašnji narativi oko 5. avgusta težili razdvajanju društva. Suzdržano je komentarisao Milanovićevu izjavu da je pitanje ‘hoće li kolege iz SDSS-a imati želudac za dolazak u Knin’. Predsednik države je rekao i da na ‘Oluju’ Hrvatska može biti ponosna uprkos ‘greškama kojih smo svesni i za koje je plaćena cena’. Nije jasno na kakvu cenu Milanović misli, s obzirom na sudsku praksu i službeno sećanje u Hrvatskoj. Milošević je rekao da ‘izave predsednika nisu pomogle situaciji’, ali da on ima želudac za svaku vrstu gesta koja bi poboljšala atmosferu u društvu."Bilo bi dobro da stvaramo zajedničke narative, da obeležavanjima ne slavimo rat nego mir, i da obeležavanja iskazuju empatiju za pobeđene. Od toga smo sigurno daleko, a kada ćemo to doživeti… možda ne tako brzo" zaključio je za Novosti.

Milorad Pupovac Foto: N1
Milorad Pupovac Foto: N1 | Milorad Pupovac Foto: N1

Predsednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da medijski ili politički pritisci da se neko od predstavnika Srba pojavi u Kninu ‘radi pojavljivanja’ nisu produktivni."Takvi su pritisci daleko su od neophodne svesti o tome kakva je odgovornost ondašnjih vlasti za to što se dogodilo sa Srbima, koje su bile posledice za njih i čitavu Hrvatsku. Rezultate mogu postići samo razgovori sa svešću o tome što bi taj dolazak trebao doneti. U kontekstu godišnjice ‘Oluje’ primarno pitanje je kako se vratiti obnovi kulture mira, a ne kulture rata i duha militarizma kakav se nametnuo od 2011. Kako se vratiti poštovanju i priznavanju i hrvatskih i srpskih žrtava te kako se distancirati od onih koji su uzrokovali te žrtve i koji snose odgovornost za zločine. Kako postići da Srbi osete da pravde ima i za njih i njihova stradanja" ističe Pupovac.Vesna Teršelič, direktorka Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, kaže da je otvoreni poziv čelnicima srpske zajednice ‘dobrodošao, u svakom slučaju bolji od ignorisanja’."Ipak bez obzira na (ne)odazivanje, neće rešiti probleme nasleđa insistiranja samo na proslavi pobede bez uključivanja pomena za žrtve ubijene tokom i nakon ‘Oluje’. Ne znam kada će, ako ikada, biti moguće osmisliti i dogovoriti višednevni protokol obeležavanja unutar kojeg bi se slavila pobeda i komemorirale žrtve" kaže Teršelič.Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare