Oglas

MILORAD DODIK
Foto:TANJUG/ ZORAN ZESTIC
Foto:TANJUG/ ZORAN ZESTIC

Dodikovu peticiju potpisalo 80.000 građana Republike Srpske

autor:
29. jul. 2021. 22:22

Peticiju koju je pokrenuo član Predsedništva BiH Milorad Dodik zbog nezadovoljstva izricanjem zabrane poricanja genocida potpisalo je 80.000 stanovnika Republike Srpske. Buvši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko pred kraj svog mandata iskoristio je bonska ovlašćenja i  zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Dopunama Krivičnog zakona BiH predviđena je zatvorska kazna od šest meseci do pet godina za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.

Oglas

Peticija je pokrenuta prethodnog vikenda, neposredno nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmene i dopune Krivičnog zakona BiH, koji zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina na ovom području.Prvo ga je potpisao član Predsedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik i stranka čiji je lider organizovao potpisivanje peticije na gradskim trgovima širom entiteta.Uprkos snažnoj promociji peticije i propagandnog videa čiji je cilj, između ostalog, bio mobilizacija naroda, ona nije baš dobro prošla među građanima. Dodik je predvideo jedinstvo Republike Srpske, a funkcioneri SNSD-a poput Sanje Vulić rekli su da će to pokazati primer peticije. Prema broju onih koji su ga potpisali, čini se da nisu svi članovi SNSD-a, a kamoli građani RS, pokazali jedinstvo.Buvši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko pred kraj svog mandata iskoristio je bonska ovlašćenja i  zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Prema dopunama Krivičnog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, predviđena je zatvorska kazna od šest meseci do pet godina za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.Ranije je Incko zatražio od vlasti RS da ponište odluke o dodeli odlikovanja bivšim visokim zvaničnicima RS Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšič i pokojnom Momčilu Krajišniku, koji su presudama Haškog tribunala osuđeni za ratne zločine u BiH, a vlasti RS su odbacile takav zahtev visokog predstavnika.Incko je odluku doneo samo nekoliko dana pre isteka mandata pozivajući se na „bonska ovlašćenja“, koja mu je dodelio Savet za primenu mira u BiH u decembru 1997. godine.Njemu 1. avgusta prestaje mandat u BiH, a na njegovo mesto dolazi Nemac Kristijan Šmit.BONUS VIDEO: Hapšenje u Sarajevu

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=fnthapsenjesarajevo-novas-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2159250"]Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare