Foto: Shutterstock

Velika istraga utvrdila je da je više od 800.000 ljudi u Evropi i SAD prevareno jer su delili detalje o svojim karticama i druge osetljive lične podatke sa velikom mrežom lažnih onlajn dizajnerskih radnji koje očigledno rade iz Kine. Međunarodna istraga koju su sproveli "Gardijan", "Die Zeit" i "Le Monde" daje redak pogled iznutra na ono što je britanski Institut za trgovinske standarde opisao kao jednu od najvećih prevara te vrste, sa 76.000 kreiranih lažnih veb stranica.

Brojni podaci koje su ispitali novinari i IT stručnjaci ukazuju na to da je u pitanju visoko organizovana operacija. Programeri su kreirali desetine hiljada lažnih veb prodavnica koje nude snižene proizvode skupocenih kompanija poput „Dior“, „Nike“, „Lacoste“, „Hugo Boss“, „Versace“ i „Prada“. Stranice su objavljivane na više jezika od engleskog do nemačkog, francuskog, španskog, švedskog i italijanskog.

Međutim, sajtovi nemaju veze sa brendovima za koje tvrde da ih prodaju i u većini slučajeva potrošači koji su govorili o svom iskustvu rekli su da nikad nisu dobili naručene artikle.

Foto: ABACA / Abaca Press / Profimedia

Čini se da su prve lažne prodavnice nastale 2015. godine. Samo u poslednje tri godine obrađeno je više od milion „porudžbina“. Nisu sve uplate uspešno obrađene, ali analizom je utvrđeno da je grupa možda pokušala da uzme čak 50 miliona evra tokom tog perioda. Mnoge radnje su napuštene, ali trećina njih, više od 22.500, i dalje radi.

Procenjuje se da je do sada oko 800.000 ljudi, skoro svi u Evropi i SAD, delilo mejl adrese, a njih 476.000 je delilo detalje o debitnoj i kreditnoj kartici, uključujući i njihov bezbednosni broj. Takođe su navodili i svoja imena, brojeve telefona i adrese.

Postojanje cele mreže lažnih prodavnica otkrila je „Sekjuriti Risrč Labs“ (SR Labs), nemačka konsultantska kuća za sajber bezbednost, koja je pribavila nekoliko gigabajta podataka i podelila ih sa „Die Zeitom“.

Nova tašna, prsten i košulja

Bilo je to nekoliko nedelja pre Božića. Melani Braun (54) iz Engleske tražila je novu tašnu. Na Guglu je postavila sliku željenog predmeta. Odmah se pojavila veb lokacija koja nudi torbu sa 50 odsto nižom cenom od uobičajene maloprodajne koja iznosi 200 funti.

Haker, hakerski napad
Foto: Shutterstock

„To me je uzbudilo“, rekla je. Nakon što je odabrala torbu, primetila je i dizajnersku odeću. Pronašla je haljine, majice i farmerke i 15 artikala je uzela za 1.200 funti. Kako kaže pomislila je da je odlično prošla, ali na kraju je bila prevarena.

Tokom skoro decenije, mreža koja je radila iz provincije Fujian u Kini koristila je ono što se čini kao jedinstvena softverska platforma za kreiranje desetina hiljada lažnih onlajn prodavnica. Tu su veliki globalni luksuzni brendovi, i nije u pitanju bila samo odeća, već i igračke.

Za ovu istragu intervjuisano je oko 49 ljudi koji kažu da su prevareni. Gardijan je razgovarao sa 19 ljudi iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Većina ljudi nije ništa dobila poštom. Nekolicina jeste, ali pogrešne artikle. Jedan kupac iz Nemačke je platio blejzer i dobio jeftine naočare za sunce. Kupac iz Velike Britanije je dobio lažni „Cartier“ prsten umesto košulje.

Foto: Shutterstock

Svi ispitani su dali svoje privatne podatke.

Sajmon Miler, jedan od direkora „Stop Scams UK“, rekao je: „Podaci mogu biti vredniji od prodaje. Ako tražite nečije podatke o kartici, ti podaci su od neprocenjive vrednosti za preuzimanje bankovnog računa“.

SR Labs veruje da prevara funkcioniše na dva nivoa. Prvo, prikupljanje kreditnih kartica i drugo lažna prodaja, gde se uzima novac. Postoje dokazi da je mreža primala uplate obrađene putem Pejpala i drugih platnih usluga, a u nekim slučajevima i direktno sa debitnih ili kreditnih kartica.

Mreža je koristila domene sa isteklim rokom za hostovanje svojih lažnih prodavnica, za koje stručnjaci kažu da mogu pomoći da se izbegnu otkrivanje od strane veb lokacija ili vlasnika brendova. Čini se da ima bazu podataka od 2,7 miliona ovih domena i pokreće testove da bi proverio koji su najbolji za korišćenje.

Foto:Profimedia.rs

Trag vodi do Kine

Čini se da je mreža nastala u provinciji Fujian. Mnoge IP adrese mogu se pratiti do Kine. Dokumenti o platnom spisku sugerišu da su pojedinci angažovani kao programeri i sakupljači podataka i da su im plate isplaćivane putem kineskih banaka.

Postojala su i tri šablona za ugovore o radu, gde je poslodavac naveden kao „Fuzhou Zhongqing Network Technology Co Ltd“. Zvanično registrovana u Kini i izdata sa zvaničnim jedinstvenim identifikacionim brojem, kompanija daje svoju adresu kao Fudžou, glavni grad Fudžijana. Nije jasno kakvu vezu ima sa mrežom.

Ugovori predviđaju stroge uslove rada. Zaposleni dobija ocenu učinka i može povećati svoju platu ako napreduje. Oni se ocjenjuju na osnovu toga da li se uzdržavaju od igranja video igrica, gledanja filmova ili spavanja dok su na poslu. Ako je neko bolestan ili ode na odmor, njihova plata se smanjuje za propuštene dane, osim ako ne radi prekovremeno.

Pročitajte još...

Plata stručnjaka za prikupljanje podataka je 4.500-7.000 kineskih juana (oko 500 do 700 funti) mesečno, a posao se opisuje kao „spoljnotrgovinska kompanija koja uglavnom proizvodi sportsku obuću, modnu odeću, torbe brendova i druge serije“.

„Action Fraud“, britanski centar za izveštavanje o sajber kriminalu, saopštio je da će tražiti da se lažne veb prodavnice uklone.

Internet prevare su sve veći problem. U Velikoj Britaniji je u prvih šest meseci 2023. bilo 77.000 takvih slučajeva. U Americi su potrošači izgubili skoro 8,8 milijardi dolara zbog prevare u 2022. godini.

BONUS VIDEO Kineski čelnik Xi Jinping posetio je Srbiju na godišnjicu NATO bombardovanja

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare