Foto:shutterstock

Hrvatska je nedavno pokrenula proceduru o izmeni zakona kojom bi nedelja postala neradan dan širom zemlje. Ova praksa već postoji u dve susedne zemlje - Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, kao i u brijnim zemljama Evrope i sveta. Ipak, nema naznaka da će radnici u Srbiji u skorije vreme dobiti nedelju kao dan u kom mogu da se odmore i posvete porodici, umesto radnim obavezama.

„Novi zakon o trgovini i regulisanje rada nedeljom. Generalna zabrana s obzirom na ekonomske i turističke okolnosti je teško ostvariva, ali ovakav predlog, koji je balansiran i koji je dobio podršku na nivou parlamentarne većine, mislim da će jako dobro postići balans između privatnog i poslovnog života s naglaskom na porodični život i na okupljanje nedeljom, dok će 16. nedelja godišnje omogućiti svima, naročito onima u turistički intenzivnijim krajevima, da osiguraju sve što je potrebno onima koji posećuju Hrvatsku, ako je njihov odabir neka vrsta kupovine nedeljom“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković objašnjavajući ovaj potez.

Prazna kancelarija, prekovremeno, prekovremeni rad
Foto: Shutterstock

Zasada je neizvesno kada bi zvanično ova odluka mogla da stupi na snagu, ali su je sa oduševljenjem dočekali milioni ljudi u Hrvatskoj. Sigurno bi i oni u Srbiji, ali se njima takva „nagrada“ ne smeši.

Umesto toga, zabranu rada nedeljom uvele su komšije, koje su na primeru objasnile zašto je to delotvoran potez za celo društvo.

Primer Makedonije i Crne Gore

Vlasti Severne Makedonije nedavno su odlučile da nedelju proglase neradnim danom. Ova praksa već se primenjuje u susednoj Crnoj Gori, a mnoge evropske države su odavno odlučile da na taj način pomognu svojim radnicima.

Izmenama Zakona o unutrašnjoj trgovini crnogorske vlasti su odlučile da omoguće radnicima da nedeljom odmaraju, dok je Bosna i Hercegovina pokušala da učini isto, ali bezuspešno.

Kragujevac Kafić, cene u kafićima u Kragujevcu
Foto: Aleksandra Petrović/Nova.rs

Studije su u Crnoj Gori i Makedoniji dokazale da su radnici zbog slobodne nedelje znatno srećniji, ali i produktivniji, što automatski utiče na celokupan rad.

Države EU

Za razliku od Zapadnog Balkana, lista zemalja EU koje su ograničile rad je znatno duža. Među prvima je to učinila Austrija, gde je potpuno zabranjeno raditi nedeljom. Pored toga, Belgija, Kipar, Češka, Francuska, Nemačka, Mađarska, Island, Luksemburg, Holandija, Španija, Poljska i Velika Britanija imaju pravila, koja nalažu ko radi, a ko odmara nedeljom.

U Italiji se planira uvođenje zabrane, ali je trenutno pod znakom pitanja nakon što su ekonomisti izračunali da bi takva odluka zemlju mogla da košta više od deset milijardi evra.

Ostale članice EU uglavnom ne ograničavaju radno vreme.

POGLEDAJTE JOŠ:

Grčki model

U ovoj zemlji već duže vreme na snazi je jasan model, koji predstavlja i šablon za mnoge države koje planiraju da uvedu zabranu rada nedeljom, a među njima je i Srbija. Uobičajeno radno vreme prodavnica u velikim gradovima je od devet ujutru do devet uveče, osim nedeljom, što je neradni dan. Isto pravilo važi i za supermarkete.

Zakon nalaže da postoje radnje koje su izuzete od ovog pravila, i rade tokom čitavog dana, uključujući i nedelju, a reč je najčešće o u turističkim područjima.

Tako stanovnici Grčke u kupovinu mogu dve nedelje pre Božića, kao i svake prve nedelje u vreme rasprodaja.

BONUS VIDEO Švedski recept za sreću – odmoriti na svakih 45 minuta 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare