Foto: Andrej Tarfila / Shutterstock Editorial / Profimedia, A.K./ATAImages, Shutterstock,

Desetak sati pre početka izborne tišine u Crnoj Gori, uoči prvog kruga predsedničkih izbora, predsednik te zemlje Milo Đukanović saopštio je da će se novi prevremeni parlamentarni izbori održati 11. juna. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da to ne može da odgovara nikome ko je suštinski vezan za Crnu Goru, ali i te kako može spoljnim strukturama, pre svega srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću.

„Moj utisak je da značajan deo sadašnje krize imamo zbog onoga što je interes srpskog predsednika Aleksandra Vučića, koji ima priličan udeo u polugama vlasti u Crnoj Gori. On se nalazi kako u političkim strukturama, tako i u vlasništvu nad medijima i što je najvažnije u najmoćnijem mehanizmu – Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U trenutku kada dolazi, uslovno rečeno, do konačnog dogovora o Kosovu, mislim da mu je u interesu da otvara nova polja u kojima će on biti bitan, kako bi održao svoju moć. Nažalost, Crna Gora je jedan od tih njegovih fokusa“, kaže Uljarević.

Daliborka Uljarevic
Daliborka Uljarević Foto:N1

Krizu na, na neki način, produbljuje i to što oni koji izlaze na crtu Đukanoviću, nisu mogli ili hteli da se udruže i odluče za jednog kandidata. Prema mišljenju naše sagovornice, to je dovelo do toga da sadašnji predsednik bude jedini izvesni „učesnik“ drugog kruga.

„Realno je očekivati da najneizvesnije bude između kandidata Evrope sad Jakova Milatovića i Demokratskog fronta Andrije Mandića. Odnosno, pitanje je ko će od njih dvojice ući u drugi krug. Po mom sudu mnogo veće šanse ima Mandić, zato što se Milatović i lider Demokrata Aleksa Bečić bore za isto biračko telo, a nisam sigurna da bi ono moglo da Milatoviću da prevagu u konačnici“, istakla je Uljarević.

Aleksa Bečić, Jakov Milatović i Dritan Abazović Foto:Shutterstock/Vesna Lalić/Nova.rs/Luka Zeković/Goran Srdanov/Nova.rs

Kako kaže, do ovakvog grananja je dovelo to što je većina koja je pobedila u avgustu 2020. godine, od početka bila vrlo heterogena i njima je jedini cilj bila smena DPS-a.

„Međutim, vremenom se pokazalo da to nije dovoljno jako, odnosno da je trebalo da imaju i druge zajedničke karakteristike kako bi se napravio dogovor o održivoj vlasti. Zaista imamo vrlo turbulentne tri godine iza nas, u kojima je evo već treća vlada pala. Čitavo to vreme prate trzavice unutar pobedničke koalicije“, rekla je Uljarević.

Kao ključni razlog zbog kog Crna Gora do danas nema novu vladu jeste to što su Dritan Abazović i njegov pokret URA učinili sve, kao i Socijalistička narodna partija (SNP) da ostanu na pozicijama izvršne vlasti, ocenjuje sagovornica Nove.

Dritan Abazović Foto: Pixsell photo & video agency / Alamy / Alamy / Profimedia

„Treba naglasiti da se radi o partijama koje će se na predstojećim parlamentarnim izborima boriti za cenzus, a da praktično sada imaju kompletnu kontrolu izvršne vlasti i sasvim je razumljiv njihov motiv da zadrže pozicije i učine sve što je u njihovoj moći da odlože održavanje izbora“, kazala je Uljarević.

Takođe, ističe da je koalicija koja sada postoji, između Demokrata i pokreta URA, zapravo koalicija protiv Evrope sad.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

„Oni su zajedno percipirali da je Evropa sad neko ko može da im preotme glasače iz tog razloga su se udružili. Nisam sigurna da to može da traje na duže staze, jer konflikt između ove dve partije je dosta dubok i pitanje je kako će glasači to oceniti. Iako su oni računali na ono što je bio neki raniji efekat, vreme je to u značajnoj meri istopilo“, rekla je Uljarević.

Ipak, ističe da je ne bi iznenadilo da se u izbornom, ili u postizbornom periodu, dogodi još neka koalicija slična onoj između Demokrata i pokreta URA.

Pročitajte još:

„Crnogorska stvarnost je pokazala da ne možemo da isključimo nikakve koalicije. Znači mi smo u proteklih nekoliko godina imali toliko različite kombinacije koje su bile praktično nezamislive u prošlosti. To ne treba isključiti, ali ostaje da se vidi u kojoj meri će glasači biti tolerantni prema partijama koje nisu bili principijalne“, zaključila je Uljarević.

Podsetimo, na predsedničkim izborima u Crnoj Gori učestvuje sedam kandidata: aktuelni predsednik i kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, predsednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, zamenik predsednika Poketa Evropa sad Jakov Milatović, lider Demokratskog fronta (DF) Gore Andrija Mandić, Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković i nezavisni kandidat Jovan Radulović.

BONUS VIDEO Komšije poluđeše, časti im: Kad Crnogorcima dozlogrdi izborna kampanja oni postave nasvakidašnji bilbord