Vladimir Putin i Džo Bajden
Vladimir Putin i Džo Bajden Foto: EPA-EFE/MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN POOL

Odluka američkog predsednika Džozefa Bajdena da zabrani uvoz ruske nafte povećava ekonomski pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina. Međutim, ona je dovela do podele između zapadnih zemalja, koja će može da ostavi posledice po odnose na globalnom nivou.

PROČITAJTE JOŠ:

Na prvi pogled, odluka Bele kuće izgleda kao pogodak, s ozbirom na činjenicu da najveća svetska ekenomija uvozi samo osam odsto ruske nafte. Tri petine ruskog izvoza ide u u EU, a samo osam odsto u SAD.

Uprkos tome, Bajden se kocka iz tri važna razloga. Prvi je da je pooštravanje sankcija dovelo do još jednog skoka cena nafte na svetskom tržištu. Američki vozači već plaćaju veće cene na pumpama, a kako je i sam američki predsednik priznao, uskoro će plaćati još više, prenosi Gardijan.

Cene nafte su porasle za 70 odsto od početka godine i nema naznaka da će uskoro pasti. Konsultantska kuća Ristad Enerdži sa sedištem u Oslu predvidela je da bi potpuna zabrana ruske nafte i gasa mogla da dovede cene sirove nafte na 200 dolara po barelu. Prethodna prekretnica bila je cena od 147 dolara po barelu iz 2008. godine.

Drugi rizik je da Bajdenova akcija razbije zapadnu koaliciju protiv Putina, koja je prve dve nedelje sukoba bila solidarna. Dok podrška Velike Britanije znači da SAD ne idu same protiv Rusije, druge evropske zemlje očigledno sumnjaju. To nije iznenađujće, jer EU dobija 40 odsto gasa i nešto više od četvrtine nafte iz Rusije.

Dakle, kada je Bajden rekao da je Zapad ostao jedinstven u svojoj odlučnosti da zadrži pritisak na Rusiju, to nije sasvim tačno. EU je, kako je nemački kancelar Olaf Šolc jasno rekao 24 sata pre nego što je objavljena zabrana SAD-a, zabinuta za svoju energetsku bezbednost i odlučila je da ne sledi njihov primer, bar za sada.

Nema rizika da se svetla ugase u SAD, ali se isto ne bi moglo reći i za svaku državu u Evropi.

Ova zavisnost od ruskih energenata stvara treći rizik, da Putin sprovede odmazdu tako što će prekinuti snabdevanje. EU je najavila korake da smanji svoju zavisnost od ruske nafte i gasa, a kriza bi mogla da utiče na ubrzanje tranzicije sa fosilnih goriva na čistu energiju, ali u kratkom roku gubitak tako velikog dela njene energije, bi mogla da rezultira slabijim rasto i višom inflacijom.

BONUS VIDEO: Potresni snimci raketriranja Irpina

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare