0
Broj stanovnika Hrvatske od ulaska u EU do kraja prošle godine smanjio se za čak 190.000, proizlazi iz podataka državne statistike.
Naime, Hrvatska je, prema procenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2013. godine imala 4.255.689 stanovnika. Prošle je godine, procenjuju u DZS-u, u Hrvatskoj živelo 4.065.253 stanovnika. Kada se podvuče crta, broj stanovnika u proteklih sedam godina smanjio se za 190.436.
Pročitajte još:
Demografi, međutim, upozoravaju kako su procene DZS-a, po svemu sudeći, preoptimistične i da je broj stanovnika u Hrvatskoj lani verovatno bio nešto manji od četiri miliona. Razlog je taj što DZS procene radi na temelju službenih registara, među kojima su i evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o migracijama, a mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju u MUP-u svoj odlazak. Barem ne u početku, dok ne vide kako će se snaći u novoj sredini.
„Verovatno nas je već i prošle godine bilo nešto manje od četiri miliona. Preciznih podataka, naravno, nemamo, ali procene su da se iz Hrvatske od ulaska u EU iselilo 150.000 do 200.000 ljudi, a imamo i negativan prirodni priraštaj, odnosno veći broj umrlih nego rođenih“, objašnjava za Index demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Dodaje kako za preciznije ocene mora da se sačeka novi popis stanovništva sledeće godine. Ipak, smatra da će se u Hrvatskoj nastaviti negativni demografski trendovi, pa procenjuje da ćemo 2025. godinu dočekati s još oko 100.000 manje stanovnika, odnosno s 3,8 do 3,9 miliona stanovnika.
Hrvatsko stanovništvo je među najstarijima u Evropi, prosečna starost lani je iznosila 44 godine. Negativne demografske trendove potvrđuju i podaci koje je objavio DZS. Oni pokazuju da se stanovništvo Hrvatske iz godine u godinu smanjuje: samo od 2015. do 2019. godine izgubili smo preko 138.000 stanovnika. Iako je otvaranje tržišta rada drugih članica EU hrvatskim državljanima i masovno iseljavanje koje je usledilo, glavni razlog demografskom krahu, nije i jedini, budući da Hrvatska ima znatno veći broj umrlih nego živorođenih.
Na primer, u Hrvatskoj je prošle godine, prema podacima DZS-a, bilo 36.135 živorođene dece, dok je broj umrlih iznosio 51.794. Već i tu smo, dakle, bili u demografskom minusu od gotovo 16.000 ljudi, za koliko je broj umrlih premašio broj rođene dece.
Posledica tzv. bele kuge je i starenje hrvatskog stanovništva. Kako pokazuju podaci DZS-a, prosečna starost u Hrvatskoj lani je iznosila 43,6 godina. Još 2013. godine prosečan je stanovnik Hrvatske imao 42,2 godine, dok je prosečna starost stanovništva 2001. godine, iznosila 39,3 godine. Zbog takvih trendova, ističu i u DZS-u, Hrvatska spada među zemlje s najstarijim stanovništvom u Evropi.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
