Olaf Šolc Olaf Scholz
Olaf Šolc Foto: TANJUG/Photo/Stefanie Loos

Savezna vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP pod vodstvom kancelara Olafa Šolca želi se uhvatiti u koštac sa najvećim problemima Nemačke. Borba protiv pandemije je u prvom planu.

PROČITAJTE JOŠ:

Korona: general za borbu protiv pandemije

Za Olafa Šolca (SPD), novog kancelara Nemačke, rad vlade počinje u krizi pandemije virusom korona: broj infekcija raste do vrtoglavih visina, pri tome zima nije ni počela kako treba. Broj od stotinu hiljada smrtnih slučajeva od korone odavno je premašen. I broj vakcinisanih je iza očekivanja i nada Vlade. Novi savezni ministar zdravstva Karl Lauterbah (SPD) rekao je da je ovo najveća zdravstvena kriza u Nemačkoj od Drugog svetskog rata.

“Vrlo mi je jasno da će to biti i najteži zadatak u mom životu”, rekao je Lauterbah.

Centralnu ulogu u borbi protiv pandemije preuzima Krizni štab u kancelarskom kabinetu. Njegovi zadaci: koordinacija i saradnja u kontroli kampanje vakcinisanja kao i jačanje isporuke i distribucije vakcina. Krizni štab se sastoji od predstavnika savezne i državne vlade, kao i stručnjaka iz virusologije, epidemiologije, sociologije i psihologije. Na njegovom čelu je 56-godišnji general Bundesvera Karsten Breuer. On slovi kao stručnjak za logistiku sa velikim iskustvom u kriznom upravljanju, prenosi Dojče vele.

„U ustanovama u kojima se neguju posebno ranjive skupine, vakcinisanje bismo trebali učiniti obveznim”, najavio je još jednu inicijativu Šolc. Proširenje na opšte obavezno vakcinisanje mora se, rekao je Šolc, ispitati zavisno od situacije. Planirano je veće raspoređivanje mobilnih timova za vakcinisanje, koje bi takođe trebalo biti moguće u apotekama.

Olaf Šolc Olaf Scholz
Olaf Šolc Foto: EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Spoljna politika: između sukoba i saradnje

Olaf Šolc i nova ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz Zelenih od samog početka moraju delovati kao spoljno politički krizni menadžeri. S obzirom na kretanje ruskih trupa i američka upozorenja o invaziji na Ukrajinu, Šolc je rekao da napore treba usmeriti na sprečavanje Rusije da se upusti u sukob sa Ukrajinom. Potrebno je “novo razumevanje” da se granice u Evropi ne smeju menjati, rekao je Šolc.

U vezi sa razmeštanjem ruskih trupa, dalji odnos bi, kada je reč o gasovodu Severni tok 2, koji bi trebao dovesti ruski plin u zapadnu Evropu zaobilazeći Ukrajinu, takođe na domaćem terenu mogao pokazati kao ispit za novu vladu: Berbok je protiv pokretanja gasovoda u pogon, SPD je za.

U koaliciji Semafor postoji saglasnost o tome da se nastavi sa prethodnim nemačkim naporima za stvaranje „snažne, suverene i otvorene Europske unije“, kako je rekao Šolc. Cilj njegovog prvog putovanje na novoj dužnosti bio je Pariz (10. 12. 2021.). Berbok je dva dana ranije otputovala takođe u Francusku. U četvrtak je posetila Brisel, a u petak poljsku prestolnicu Varšavu.

Prema koalicijskom sporazumu, nova savezna vlada želi da ojača ovlašćenja parlamenta EU i poduzeti jače mere protiv kršenja vladavine prava od strane država članica poput Poljske i Mađarske. EU mora biti sposobnija za međunarodno delovanje i delovati ujedinjenije, stoji u sedmom poglavlju pod naslovom „Odgovornost Nemačke za Evropu i svet“.

Odnos sa Kinom zauzima dosta prostora u sporazumu. Ovde je reč je o politici prema Kini koja balansira između ekonomskih interesa i ljudskih prava. Kako bismo mogli „ostvariti naše vrednosti i interese“ u rivalstvu između sistema, potrebna je sveobuhvatna kineska strategija u okviru zajedničke politike EU-a i Kine, stoji u sporazumu.

Kao i u slučaju prethodnih saveznih vlada, sigurnost Izraela je njemački državni interes. Što se tiče situacije u Turskoj, koalicija tamo vidi mnogo „zabrinjavajućih unutarpolitičkih zbivanja i vanjskopolitičke napetosti“ te stoga ne želi otvarati nikakve nove pregovore o pridruživanju EU. Vladajuća koalcija želi dati jaču podršku Ujedinjenim narodima kao najvažnijoj instituciji međunarodnog poretka i dosledno naglašava međusobnu saradnju država.

Olaf Šolc polaže zakletvu Foto: EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Obrana: suočavanje sa misijom u Avganistanu

Parlamentarni istražni odbor trebao bi se „pozabaviti“ evakuacijom avganistanske misije Bundesvera. Planirano je da komisija istraži 20-godišnji raspored nemačkih vojnika u Hindukušu.

Bundesveru bi u budućnosti trebalo dopustiti da naoruža svoje dronove. To bi trebalo biti omogućeno pod „obvezujućim i transparentnim uslovima i uzimajući u obzir etičke i sigurnosno-političke aspekte“.

„Naoružane bespilotne letelice mogu pomoći u zaštiti vojnika u misijama u inostranstvu“, navodi se u koalicionom sporazumu.

Zaštita klime: zadatak veka za mnoga ministarstva

Izazov veka – zaštita klime – provlači se kroz gotovo sva odeljenja i područja odgovornosti. Kao zadatak svih, budući zakoni trebaju proči proveru njihove učinkovitosti kada je reč o zaštiti klime. Izgradnjom solarnih sistemia i vetroturbina treba se ubrzati širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. Ambiciozni ciljevi: do 2030. 80 odstopotražnje za električnom energijom treba pokriti iz obnovljivih izvora. Grejanje bi trebalo biti 50 odsto klimatski neutralno. Takođe do 2030. godine bi trebalo biti omogućen potpuni prestanak korišćenja ugljenika, a era motora sa unutarnjim izgaranjem konačno bi trebala doći kraju.

Migracija: olakšano dobijanje državljanstva

Kada je reč o prijemu u njemačko državljanstvo tu postoje promjene. Kako bi se olakšalo sticanje nemačkog državljanstva, njegovo dobijanje bi trebalo biti moguće nakon pet godina, a nakon tri godine za posebna integracijska postignuća. Deca rođena u Nemačkoj od roditelja stranaca postaju Nemci po rođenju ako jedan roditelj živi u Nemačkoj pet godina. Migracije – kako stoji u ugovoru – treba osmisliti „predvidljivo i realno“ i smanjiti „neregularne migracije“.

Nova koalicija želi rasteretiti Savezni kabinet za migracije i izbeglice kako bi ubrzala postupak izdavanja azila. Izdavanje viza treba digitalizovati i i takođe ubrzati. Zabrane rada „za one koji već žive u Nemačkoj“ trebaju se ukinuti.

Olaf Solc Olaf Scholz
Olaf Šolc Foto:EPA-EFE/FILIP SINGER

Posao: Imigracija protiv nedostatka kvalificiranih radnika

Zakonska minimalna plaća se jednokratno povećava na dvanaest evra po satu. Trenutno iznosi 9,60 evra po satu. Stranke koalicije žele se suprotstaviti nedostatku kvalifikovanih radnika kroz veće učestvovanje žena i starijih na tržištu rada, sa više kvalifikacija i više useljavanja.

Zdravlje: Bonus za negovatelje

Predviđeni su bonusi za medicinsko osoblje u bolnicama i domovima za stare, koje je bilo posebno ugroženo tokom pandemije. Šolc je rekao da će njima najpre biti stavljeno na raspolaganje milijardu evra. Uopšteno, interes za negovateljska zanimanja treba povećati i učiniti te poslove privlačnijim: povećanjem plata i korišćenjem više osoblja za rasterećenje staratelja.

Digitalizacija: demontaža birokracije koja koči

Koalicija Semafor želi Nemačku osposobiti za digitalnu budućnost i smanjiti otežavajuću birokratiju. S tim ciljem se želi najpre započeti s upravom. Za to se SPD, Zeleni i FDP oslanjaju na digitalizaciju i transparentnost u službama. Cilj: ranije uključivanje javnosti i ubrzani postupci odobravanja, posebno za infrastrukturne projekte.

Socijalna pitanja: „Naknada za građane“ umesto Hartz IV

Tzv. Hartz IV, koji predstavlja temeljno osiguranje za nezaposlene, koalicija je preimenovala u „naknadu za građane“. To se može isplaćivati u prve dve godine bez obračunavanja imovine. U 2022. godini bi taj iznosi trebao biti povećan za tri evra na 449 evra mesečno za jednu odraslu osobu.

Penziono osiguranje: gotovo da nema promena u penzijama

Prema želji vladajuće koalicije, dob za odlazak u penziju ostaće 67 godina. Nivo imovine ne bi smeo da padne ispod 48 posto sadašnjeg prosečnog dohotka. U iduće četiri godine doprinos za penziono osiguranje biće zamrznut na 20 odsto.

Olaf Šolc Olaf Scholz
Olaf Šolc Foto: TANJUG/Photo/Stefanie Loos

Finansije: pauza za kočnicu duga

Očekuje se da će se kočnica duga ponovno primenjivati ​​tek 2023. godine. Njome se ograničava sposobnost države da se zaduži. Pre toga još uvek je važno pružiti pomoć u vezi s pandemijom. Da bi to učinila, država mora posegnuti duboko u džepove. Takođe se moraju staviti na raspolaganje dodatne milijarde za zaštitu klime i energetsku tranziciju.

Infrastruktura: širenje železnice i e-mobilnost

Ograničenje brzine koje Zeleni zahtevaju već duže vreme ne važi za sada. Umesto toga, do 2030. nemačkim putevima trebalo bi voziti najmanje 15 miliona automobila na električni pogon – uz odgovarajuće proširenje infrastrukture za njihovo punjenje. Drugi fokus je na železnici: ona bi trebala igrati još važniju ulogu. Cilj je premestiti veći deo teretnog saobraćaja sa drumskog na željeznički. Prethodni obim prevoza robe na železnici se navodno povećao za četvrtinu.

Zahtev koalicije: Nemačka treba ojačati kao izvozna zemlja, dok će nemačka industrija istovremeno postati klimatski neutralna.

Stanovanje: stotine hiljada novih stanova

U područjima sa manjkavim stambenim tržištem, najam bi trebao porasti samo do jedanaest odsto unutar tri godine. Do sada je bilo moguće i do 15 odsto. Godišnje će se graditi 400.000 novih stanova, od kojih će 100.000 biti javno finansirano.

Obrazovanje: digitalizacija škola

Obrazovanje je najvažnija investicija za budućnost. S tim se slažu sve nemačke stranke.

„Želimo svim ljudima, bez obzira na njihovo poreklo, ponuditi najbolje obrazovne mogućnosti, omogućiti učestovanje i napredovanje i osigurati kroz inkluzivno obrazovanje“, stoji u koalicionom sporazumu. Savezna vlada posebno želi podržati škole u socijalno zapostavljenim mjestima. Fokus je na modernizaciji školskog sistema kroz sticanje nove digitalne tehnologije. Treba, kako stoji u sporazumu, stvoriti „moderna okruženja za učenje i kreativni laboratorije“.

Biračko pravo: više moći za mlade

Demonstracije „Fridays for Future“ pokazale su koliko se mladi žele i mogu mešati u politiku. Koalicija semafora očito želi ovo uzeti u obzir: starosnu granicu za glasanje treba smanjiti na 16 godina. To bi učinilo nužnim izmene i dopune Ustava – ali za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu.

Politika kada su u pitanju droge: dopušteno kontrolisano konzumiranje marihuane

Vladajuća koalicija pristala je uvesti „kontrolirano snabdevanje kanabisom odraslima za konzumaciju u licenciranim radnjama“. Time bi se „kontrolisao kvalitet, sprečila upotreba kontaminiranih tvari i osigurala zaštita maloletnika“, očekuju SPD, Zeleni i FDP.

BONUS VIDEO: Zoran Milanović o Merkeli i Vučiću

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar