Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Po Beogradu i Novom Sadu od danas možete da spazite bilborde sa rođendanskom porukom za Aleksandra Lukašenka, autoritarnog predsednika Belorusije. Iza svega stoji Konzervativni pokret "Naši".

„Srećan rođendan predsedniče Lukašenko! Voli te Srbija!“, piše na bilbordima koji su postavljeni u prestonici i Novom Sadu. Potpisnik istih – Ivan Ivanović iz gorepomenutog desničarkog pokreta.

Ovo nije prvi put da „Naši“ sprovode ovakvu akciju. U februaru 2024. godine grad Beograd izlepili su plakatima na kojim je pisalo „Srbija je uz Lukašenka“.

Ko su Ivan Ivanović i „Naši“

Za skoro dve decenije postojanje „Naši“ su uspeli i da se protive održavanju gej parade, prekidaju tribinu Peščanika, organizuju tribinu Kristijana Golubovića, napadaju za izdaju na račun Tadića i Vučića, ali i pravljenje liste „30 srbomrzaca“, sarađuju sa Mišom Vacićem, Veljom Ilićem, Mlađanom Đorđevićem, pa i Srpskom naprednom strankom, pisao je portal Danas 2023. godine.

Ranije su plakatima napadali i Sašu Jankovića, pokojnog premijera Zorana Đinđića, aktuelne opozicionare, a podržavali Milorada Dodika. Više puta su redakciji „Danasa“ ubacivali letke na kojima su ovaj list, zajedno sa N1 i Novom nazivali „Petom kolonom“. Na redakciju „Danas“ lepili su i plakate sa likom Slobodana Miloševića i porukom „Kosovo je Srbija“.

PROČITAJTE JOŠ

Prvih godina vlasti Srpske napredne stranke „Naši“ su iznosili opozicione i kritičke stavove na njihov račun. Najžešći su bili po pitanju potpisivanja Briselskog sporazuma kada je Ivanović javno objavio broj telefona tada premijera Aleksandra Vučića.

U vreme protesta „1od5miliona“ Ivanović je iznosio niz optužbi na račun Srpske napredne stranke, ali i brata predsednika Srbije Andreja Vučića.

Andreja Vučića je optuživao za navodno nelegalno „rudarenje“ kriptovaluta, pričao je o ekološkoj nebrizi i „uništavanju planine Venčac od strane vlasnika kamenoloma“, kao i potrebi da bilo ko zameni SNS i Vučića u vođenju države. Svoje stavove je mahom iznosio na Jutjub kanalima SRBIN.info, HelmCast, Slavija Info, gde je Vučićevu vlast i povezivao sa kriminalnom grupom Veljka Belivuka, pisao je Danas.

U međuvremenu su umesto vlast počeli da napadaju opoziciju, ali i studente u blokadi. Ivan Ivanović, lider „Naših“, ovih dana je čest gost režimskog Informera.

Lukašenko bio Vučićev gost 2019. godine

Početkom decembra 2019. godine, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko bio je gost Aleksandra Vučića u Beogradu, kada mu je priređen svečani doček ispred Palate „Srbija“.

Vučić je tada rekao da su Srbija i Belorusija dve prijateljske zemlje, koje imaju odlične političke i ekonomske odnose i poručio da je Srbija uvek imala podršku Belorusije po svim pitanjima.

Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Podsetimo, pre pet godina, u zemlji kojom je Aleksandar Lukašenko autoritarno vladao više od četvrt veka, izbio je talas masovnih protesta koji su brutalno ugušeni. Sve je počelo 9. avgusta 2020, na dan predsedničkih izbora, kada su građani masovno izašli na ulice protestujući zbog očigledno nameštenih rezultata koji su Lukašenku doneli još jedan mandat. Ipak, nezadovoljstvo nije bilo samo izborno – vlast nije odgovorila na pandemiju, opozicioni lideri su pritvarani, a hiljade ljudi su završile u zatvorima.

Žene su organizovale marševe, studenti štrajkove, a protestovali su i radnici, umetnici, sportisti. Mnogi diplomate su dali otkaze, dok su lekari i nastavnici pisali otvorena pisma. Režim je odgovorio brutalno: nasiljem, mučenjem i prebijanjem koje je dovelo do pune bolnice pretučenih.

Foto: EPA-EFE/STR

U godinama koje su usledile, Lukašenko je dobio sve veću podršku Moskve. Pružio je pomoć Putinu u ratu protiv Ukrajine, izazvao migrantsku krizu na granici sa EU i obezbedio još jedan mandat.

Danas, pet godina kasnije, tragovi protesta gotovo da ne postoje. Mediji koji su tada izveštavali su zatvoreni ili rade iz inostranstva, njihovi sajtovi su blokirani. Ljudi brišu fotografije i snimke iz straha da ne budu identifikovani, dok članci i objave na društvenim mrežama nestaju.

Foto: EPA-EFE/STRINGER

Prema podacima Centra za ljudska prava „Vjasna“, od 2020. godine je politički procesuirano više od 8.500 ljudi, a ukupno je pritvoreno preko 60.000.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar