Viola fon Kramon, evroposlanica iz redova Zelenih, rekla je u intervjuu za Nova.rs da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svojim izjavama pre sastanka u Ohridu utabao put dogvora Beograda i Prištine, ali da je izjava da ne može ništa da potpiše “zbog nesnosnog bola u desnoj ruci” ruganje koje naišlo na loš prijem u Briselu i ključnim prestonicama Evropske unije. Ona dodaje da ulazak Kosova u UN ne zavisi od Srbije, čija bi međunarodna pozicija, kako kaže, bila mnogo bolja da je uvela sankcije Rusiji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti dogovorili su se u Ohridu oko implementacije sporazuma koji je ranije prihvaćen u Briselu. Šta ovo znači za jednu, a šta za drugu stranu?

Sporazum od 27. februara i aneks za implementaciju su zaista revolucionarni jer donose novi kvalitet dijalogu. Od kriznog raspoloženja prelazimo na razgovore o suštini i skoro punu normalizaciju odnosa. To donosi koristi i Srbiji i Kosovu jer zaista otključava njihove evropske puteve. Oni dobro znaju da bez konačnog rešavanja svih pitanja između njih nema prave EU integracije. Štaviše, sporazum omogućava Srbiji da obezbedi zaštitu kosovskih Srba i svog kulturnog nasleđa na odgovarajući način, dok Kosovo dobija puno poštovanje i priznanje za dokumente, trgovinu i tako dalje.

Pročitajte još...

Čuli smo predsednika Srbije koji tvrdi da on ništa nije potpisao. Da li je njegov potpis uopšte neophodan da bi se otpočela implementacija sporazuma?

Tužno je što se o tome na taj način govori. Pratili smo pomno njegove izjave pre sporazuma koje su bile veoma pohvalne, jer su one utabale teren za postizanje dogovora. Međutim, retorika nakon svega i ruganje sa “nesnosnim bolovima u desnoj ruci” naišla je na veoma loš prijem kako u Briselu tako i ključnim prestonicama EU.

Da li je moguće izvesti ono što predsdnik Srbije kaže – implementirati sve, izuzev stavke koja se odnosi na članstvo Kosova u UN?

Budimo iskreni – nije na Srbiji da odlučuje da li Kosovo može da uđe u UN. Razumem da je ovo (ovakve izjave prim. aut) za domaću publiku, ali na kraju krajeva to nije u rukama Srbije, jer pristupanje UN zavisi od odluke Saveta bezbednosti gde Kina ili Rusija i dalje mogu da stave veto.

S obzirom da je ovaj dokument postao sastavni deo poglavlja 35 pregovora za pristupanje Srbije Evropskoj Uniji, da li to znači da Srbija ne može da postane član Unije pre nego što dopusti Kosovu članstvo u UN?

Ne. To samo znači da je ugovor pravno obavezujući, što je bio način da se obezbedi njegova važnost i bez potpisa. Sada je to deo kriterijuma za pristupanje Srbije EU i samo njegova puna primena će omogućiti Srbiji da zatvori pregovore. Put Kosova u UN nema nikakve veze sa tim.

Postoji i scenario prema kojem bi Srbija „zauvek ostala na evropskom putu“ i na taj način nastavila da koristi sredstava EU, na primer za infrastrukturu i energetiku, ali da bi s druge strane izbegavala da sprovede reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, pravičnosti izbornog procesa i time onemogućila potpunu implemetnaciju sporazuma. Mislite li da je to moguće?

Svesni smo ove mogućnosti i zato insistiramo na osnovama – demokratiji, vladavini prava, slobodi medija. Domaće reforme su za nas ključne i trudimo se da to povežemo sa korišćenjem sredstava. Prosto rečeno, ako nema reformi u oblasti demokratskih standarda ili vladavine prava – nema novca od EU. To mora biti jasno svima u regionu Zapadnog Balkana, a ne samo Srbiji.

U Srbiji, pak, postoji jak otpor evropskom predlogu i čini se da su desničarske stranke podigle rejting zbog ove priče o Кosovu. Da li EU ima odgovornost za ovo?

Ne bih za to krivila EU. EU može i jeste delimično kriva za negovanje stabilokratije u nekim balkanskim zemljama ili za efektivno zaustavljanje procesa proširenja, jer se plašimo da primimo nove članice, čim se izaziva frustracija u regionu. Međutim, kad je reč o raspravi vezano za pitanje Kosova, bilo bi korisno da se Srbija pomiri sa sopstvenom prošlošću. Nije lako, ali je neophodno. To je odgovor šta se dogodilo i zašto je situacija takva kakva je danas. Кosovo se zloupotrebljava kao tema u Srbiji i zato desničarske stranke rastu. Ali kada to nestane, neizbežno ćemo videti njihov pad.

Da li bi dokument, koji je EU predložila za Kosovo, bio povoljniji po Srbiju da smo uveli sankcije Rusiji i šta mislite o tvrdnjama da Srbija postaje “balkanska Rusija”?

Sasvim je izvesno da bi međunarodni položaj Srbije bio mnogo bolji da je uvela sankcije Rusiji. Primetili smo svrstavanje Srbije u UN i drugim međunarodnim forumima, ali ono što treba da vidimo nije samo uvođenje sankcija već i jasan otklon od Rusije. Prisustvo RT-a i Sputnjika, koji proizvode sadržaje na srpskom jeziku, to čini izuzetno teškim i zato insistiramo da Srbija treba da ih zabrani. Takođe, proruski direktor BIA Aleksandar Vulin je još jedan primer zašto Srbija ima reputaciju ruske marionete na Balkanu. Gubimo poverenje u srpsku obaveštajnu službu i ja bih se lično plašila da uradim nešto protiv Rusije u Srbiji sve dok on drži tu poziciju.

Predstavnici vlasti svakodnevno napadaju medije koji su prema njima kritični, a posledice takvog ponašanja ogledaju se u pretnjama, fizičkim napadima, pa je tako nedavno naš kolega Marko Vidojković napustio Srbiju zbog ugrožene bezbednosti. Može li EU na bilo koji način uticati na vlasti u Srbiji da promene odnos prema nezavisnim medijima i kako vama deluje kad, na primer, čujete premijerku Srbije ili predsednika da medije naziva „tajkunskim“?

Кao što sam ranije rekla, naš ključni prioritet u Srbiji su osnovi – uključujući slobodu izražavanja i medijske slobode. Medijski pejzaž Srbije se brzo pogoršao i mi insistiramo na jasnoći kada je u pitanju vlasništvo nad medijima, zaštita novinara, borba protiv SLAPP tužbi. U novom izveštaju EP o Srbiji eksplicitno se pominju vaše kolege iz KRIK-a i Danasa koji se zbog svog rada suočavaju sa krivičnim prijavama, a to je apsolutno neprihvatljivo. Želim da vidim punu implementaciju nove medijske strategije, kao i konačno dodelu 5. nacionalne frekvencije, jer to može doprineti značajnom unapređenju slobode medija.

BONUS VIDEO: Simpatizeri SNS “dočekali” Violu fon Kramon u Nedjelicama

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare