Ambasador Hrvatske u Beogradu Hidajet Biščević ocenio je da je odluka o izmeni Statuta Subotice i uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u tom gradu ima političku pozadinu.
Biščević kaže da koliko god se nosioci te inicijative pozivali na „manjinska prava“ ili na potiranje odluka bivših jugoslovenskih vlasti iz 1945. godine kojom su svi Bunjevci bili pozvani da se opredeljuju kao Hrvati – pa se izdvajanje dela Bunjevaca iz hrvatskog korpusa tumači i kao poništavanje nasleđa komunizma.
„Da bi neka etnička zajednica bila manjina u drugoj državi mora pre svega imati svoju matičnu državu. Koliko je poznato, ne postoji Bunjevačka država, pa je očito da cela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom pre svega ima političku pozadinu i političke poruke hrvatskoj zajednici u Srbiji“, naveo je Biščević u saopštenju dostavljenom medijima.
Naveo je i da dodatan razlog zabrinutosti – ali i odlučnosti da se diplomatski aktivnostima na bilateralnom planu zaštiti i unapredi položaj hrvatske zajednice u Srbiji – leži u činjenici da je do svega došlo u vreme kada, kako kaže, svedočimo bitnom unapređenju i jačanju položaja srpske zajednice u Hrvatskoj.
Skupština grada Subotice usvojila je danas jednoglasno, bez prisustva odbornika DSHV, izmenu Statuta, kojom se bunjevački jezik uvodi u službenu upotrebu u tom gradu.
Biščević tvrdi da je inicijativa i odluka o tome „zakonodavno-pravno neutemeljena, lingvistički promašena i protivna međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske iz 2004. godine o uzajamnoj zaštiti manjina“.
Podseća da je upozorio i na šire, političke dimenzije takve inicijative – od onih koje upućuju na političko manipulisanje položajem i statusom dela Bunjevaca koji ne žele da se izjasne kao Hrvati što je, kako kaže, bilo očigledno 90-th godina, do negativnog odraza inicijative na bilateralne odnose.
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar