Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Foto: EPA/KOCA SULEJMANOVIC

Poznato je pravilo: „Iza svakog problema stoji čovek; kad nema čoveka, nema ni problema”. Vlast u Srbiji isti princip primenjuje i na institucije koje joj prave probleme.

Kad je Advokatska komora Srbije obustavila rad, pojedinci iz vrha vlasti su najavili osnivanje nove, politički podobne i poslušne organizacije. Nezadovoljni radom nezavisnih i profesionalnih medija, režimski propagandisti formirali su svoje udruženje. Na studentsku blokadu fakulteta, uz podršku većine profesora, vlast je odgovorila osnivanjem Fakulteta za srpske studije u Nišu. Naposletku, na red je došao obračun s Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal, piše nedeljnik Vreme.

Vlada Republike Srbije priprema izmenu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije. Nacrt izmena Zakona još nije dostupan javnosti, ali zna se da njegovim autorima naročito smeta član 5, u kome se navodi da “radom Javnog tužilaštva za organizovani kriminal rukovodi Glavni javni tužilac za organizovani kriminal”. Stavljanjem pod kontrolu beogradskog Višeg javnog tužilaštva, JTOK bi, kao i ostale pravosudne institucije posebne nadležnosti, izgubio autonomiju u radu.

Nikola Selaković, saslušanje u Specijalnom sudu Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Izmene Zakona su motivisane sistemskim i, još više, personalnim problemima, koje je JTOK izazvao istragama o korupciji prilikom rekonstrukcije i izgradnje pruge Beograd – Novi Sad – Subotica, kao i u aferi „Generalštab”. Tužioci su se, u tim predmetima, „drznuli” da istragu usmere i prema bivšim ministrima Goranu Vesiću i Tomislavu Momiroviću, pa i aktuelnom ministru kulture Nikoli Selakoviću. Protiv Vesića i Momirovića je od strane JTOK-a danas i podnet optužni predlog.

Medijsku pripremu za konačni obračun sa JTOK-om obavio je Aleksandar Vučić. Predsednik Srbije je optužio tužioce da su „kriminalna banda koja misli da može da vlada državom”. Tu tezu nastavili su da razrađuju režimski funkcioneri i mediji. Na udaru kritike prvi su se našli Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić. Između ostalog, tabloidi su ih optužili da “montiraju predmete koji ne postoje”, kako bi „rušili državu”. Kao ključni dokaz protiv Nenadića upotrebljivana je fotografija na kojoj se pored njega nalaze rektor Vladan Đokić, bivši košarkaški reprezentativac Dejan Bodiroga, bivši direktor Infrastrukture Železnice Milutin Milošević i dekan Saobraćajnog fakulteta Nebojša Bojović. Predsednik Vučić je kratko, ali sočno prokomentarisao likove s te fotografije:

PROČITAJTE JOŠ:

„Budale jedne hoštaplerske, prevaranti, jedna banda uličarska, koja je umislila državu da vodi”.

Kritici su izloženi i drugi tužioci iz JTOK-a, naročito Saša Ivanić. U tabloidima su ga oslovljavali sa „Firer”, baš kao i kriminalci u Sky prepiskama. Iako se to ne pominje u javnim istupima režimskih funkcionera, napadi na Ivanića su motivisani njegovom ulogom u istragama protiv Darka Šarića. U optužnici koja tereti Šarića kao nalogodavca dva ubistva u Grčkoj, citirani su delovi komunikacije preko Sky aplikacije, u kojoj se pominju Marko Parezanović, tadašnji šef državne bezbednosti u BIA i Duško Milenković, predsednik beogradskog Apelacionog suda. U tim porukama se navodi da su Parezanović i Milenković, kao i policajac Danilo Stojanović koji je radio za Šarića, zaključili da na sudiju Milimira Lukića, predsednika veća Apelacionog suda, može da utiče samo „Oskar”.

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal nije ni pokušalo da otkrije identitet „Oskara”. Međutim, u optužnici protiv Šarića ostao je taj trag, koji kad-tad može da bude upotrebljen za raskrinkavanje veze najviših predstavnika izvršne vlasti i organizovanog kriminala.

Javnosti malo poznata zamenica javnog tužioca za organizovani kriminal, Jasmina Milanović Ganić, postala je meta kad je kao šef tzv. udarne grupe povela istragu korupcije u izgradnji pruge Beograd – Subotica. Kad je tužiteljka Milanović Ganić podnela zahtev za određivanje pritvora Vesiću i Momiroviću od nekad pouzdanog državnog službenika postala je smetnja. Kako je ranije pisalo Vreme, Milanović Ganić vodila je postupak protiv Slavka Ćuruvije, vlasnika Dnevnog telegrafa.

Ostatak teksta čitajte na Vremenu.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar