Posle pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, u Srbiji više ništa nije isto. Nastradalo je 15 ljudi, dvoje je s teškim povredama i posle četiri meseca u bolnici, dok se odgovorni i dalje traže. Studenti su bili ti koji su započeli veliku borbu protiv sistema, blokirajući fakultete i tražeći da krivci napokon budu procesuirani. U tome im i dalje pomažu njihovi profesori koji su odmah stali uz njih, mnogobrojni građani na njihovim skupovima i protestima, dok su mnoge ustanove stavile ključ u bravu, u znak solidarnosti sa studentima.
Sve je počelo od 1. novembra prošle godine, kada je na novosadskoj Železničkoj stanici, tek rekonstruisanoj, pala nadstrešnica i usmrtila 15 ljudi, a dvoje teško povredila.
Studenti su nakon tragedije spontano počeli da izlaze ispred svojih fakulteta i da drže 15 minuta tišine, u pomen nastradalima. Njima su se svakodnevno pridruživali mnogobrojni građani.
A onda su jednoga dana u petnaestominutnoj ćutnji napadnuti studenti i profesori Fakulteta dramskih umetnosti, zbog čega su studenti odlučili da blokiraju fakultet sve dok počinioci (koji su poznati javnosti) ne budu procesuirani. Ubrzo su im se pridružile kolege sa drugih fakulteta, da bi kroz nekoliko dana, sva četiri univerziteta bila blokirana.
Studenti su, dakle, bili ti koji su počeli da traže pravdu za sve porodice koje su zavijene u crno, u ime svih nas. Ubrzo su se akademcima pridružili njihovi profesori, pa fakulteti na čelu s dekanom, na kraju i Univerziteti. Osim novosadskog rektora, koji je priča za sebe.
Solidarnost studentima pružili su i mnogi nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola.
Prvo su ustali maturanti beogradskih gimnazija, a već do kraja nedelje sve gimnazije bile su u blokadi.
U narednih desetak dana, blokadi studenata pridružile su se gimnazije u drugim gradovima, mnoge osnovne škole, a poslednjih nedelja i srednje škole.
Osim fakultetskih profesora, nastavnika i saradnika koji su podržali studente i pod imenom i prezimenom javno istupili i stali uz svoje đake, a neki od njih su i obustavili rad.
Fakulteti su odmah podržali studente, a nekoliko njih je i proglasilo obustavu rada, kao što su Elektrotehnički fakultet u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti, Fizički fakultet…
Prepoznajući izuzetnu važnost zahteva i načina na koji se studenti za njih udruženo bore, zaposleni u ustanovama kulture Etnografski muzej, Istorijski muzej Srbije, Istorijski arhiv Beograda, Jugoslovenska kinoteka, Muzej Jugoslavije, Muzej primenjene umetnosti, Muzej savremene umetnosti, Prirodnjački muzej, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture solidarno su obustavili rad.
Učinili su to na poziv studenata, želeći da podsete javnost i nadležne institucije na hitnost ispunjenja studentskih zahteva, koje prihvataju kao svoje, tako i onih koji se aktivno artikulišu i u domenu kulture.
„Pored nužnog povećanja budžeta za kulturu na minimum jedan odsto i poboljšanja materijalnih uslova rada koji su među najnižim u javnom sektoru, pozivamo u prvom redu na one mnogo hitnije, a koji se tiču potpuno urušenih profesionalnih uslova koje radikalno ugrožavaju ili obesmišljavaju stručnu delatnost u polju kulture“, navodi se u saopštenju ustanova kulture.
Iako su se odazvali pozivu studenata i stupili u štrajk, nisu sve institucije kulture obustavile rad na tri dana. Tako je jedan od dva sindikata u Etnografskom muzeju – Samostalni odlukom većine članova sindikata odlučio da danas i sutra održi jednočasovni štrajk upozorenja, dok će 19. marta potpuno obustaviti rad.
Muzej primenjene umetnosti u Beogradu je, takođe, u štrajku. Ustvari su štrajkovali jedan dan, a onda su najavili dvodnevnu obustavu rada 18. i 19. marta.
Zaposleni u Muzeju Jugoslavije takođe su odlučili da obustave rad. Kako nam je rečeno u tamošnjem sindikatu, većina zaposlenih u ovoj muzejskoj instituciji kao i članovi sindikalne organizacije štrajkuju zaključno s 19. martom.
Advokati su, kako bi dali punu podršku studentima i njihovim zahtevima, prvo obustavili rad na sedam dana, a potom na mesec dana. Međutim, Viši sud je tu odluku delimično poništio, nalažući im da postupaju u nizu predmeta.
Upravni odbor Advokatske komore Srbije (AKS) doneo je uputstvo o postupanju advokata na teritoriji cele Srbije, da ne bi, kako je kazao član Upravnog odbora i advokat Vladimir Prijović, bilo izuzetaka i različitog tumačenja rešenja suda.
Pod ključem su u februaru bila i mnoga pozorišta.
Predstave se sedam dana nisu igrale u beogradskim i novosadskim pozorištima, kao ni u Somboru i Zrenjaninu u znak podrške studentskim zahtevima.
Otkazane su predstave i u Zvezdara teatru u Beogradu iako su prvobitno planirali da ih organizuju kao gest podrške.
Odluku su doneli pošto su studenti odbili njihovu ponudu o besplatnim dnevnim ulaznicama.
Prazna je bila i dvorana Knjaževsko-srpskog teatra u Kragujevcu na Dan teatra, 15. februara, kada je u tom gradu održan veliki studentski protest.
Više od tri nedelje blokirano je i nekada nezaobilazno mesto okupljanja omladine – Studentski kulturni centar (SKC).
Grupa studenata je 12. februara uveče ušla u zgradu žute fasade, zauzela sale za koncerte, jedan izložbeni prostor i hodnike, a zatim na plenumu izglasala blokadu.
Studenti različitih fakulteta koji su blokirali su SKC poručili su „da im je tamo mesto“.
Nekoliko dana kasnije posle protesta neformalne organizacije „Kultura u blokadi“ ispred Ministarstva kulture i šetnje do Trga Republike, blokiran je i Kulturni centar Beograda (KCB).
Dvoranu KC Beograda 18. februara blokirali su članovi ove inicijative koju čine radnici i radnice u kulturi.
Poljoprivrednici su, takođe, među prvima podržali studentske zahteve.
Setimo se da je grupa poljoprivrednika tri dana po 12 sati zatvarala prilaze oko Rače, mesta u Šumadiji. Tokom februara su 18 dana bili ispred opštinske zgrade, a onda su ušli u nju i blokirali je na 72 sata.
Tražili su da im se vrati porez na imovinu na nivo iz 2024. godine, ostavke i raspisivanje lokalnih izbora, a uz svaki njihov zahtev, bili su dodati i studentski.
Blokada je rezultirala održavanjem vanredne sednice sa jednom tačkom dnevnog reda.
Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?
Ostavi prvi komentar