Žarko Trebješanin Foto:FoNet/Aleksandar Mijailović

Psiholog Žarko Trebješanin smatra da ukoliko bi se uvele kovid propusnice to bi stimulisalo ljude da se vakcinišu, kao i da su iskustva iz drugih zemalja to i potvrdila. "Neshvatljivo mi je da mesecima ponavljate da imamo spremne kovid propusnice, a ne uvodite ih - za mene je to zločin nečinjenja". Ističe da se time šalje poruka da je država nemoćna da sprovede mere. "To je opasno, jer šaljete ljudima poruku da imaju zeleno svetlo da se ne vakcinišu", navodi Trebješanin.

Ako uvedete kovid propusnice vi stimulišete ljude da se vakcinišu, mnogo zemlje su to uvele, i juče je bila informacija da se u Americi bitno smanjio broj zaraženih od kada su uvedene. Vi umesto da iskoristite ono što radi, vi molite ljude da se vakcinišu, a vidite da ta strategija nije uspešna… Ne možete da imate jedno efikasno sredstvo, a stalno izmišljate razloge zašto to ne bi bilo efikasno, da kažete da bi (propusnice) mogle da se falsifikuju. Pa, mi imamo pasoše koji isto mogu da se falsifikuju, pa ih nismo ukinuli“, kaže u Novom danu na TV N1 Trebješanin.

A povodom čestih izjava da treba da naučimo da živimo sa koronom, kao i ocenom direktorke klinike Laza Lazarević Ivane Stašević Karličić da se većina ljudi adaptirala na „novu normalnost“, on navodi da je adaptacija potrebna i neophodna, ali ukazuje i da nije dobro da se čovek na sve navikne.

„Nije tako dobro da se prilagodimo onome što se danas dešava, bitno je da shvatimo da je ovo pošast, veoma ozbiljan i smrtonosan virus, ali to ne znači da treba da dignemo ruke i da čekamo da prođe. Ne bih se složio sa tim da treba samo da pričamo ‘vakcina, vakcina, vakcina’, a da ništa ne radimo da to sprečimo, i mislim da se tu još mnogo može uraditi“, poručuje on.

Dodaje da ima mnogo ljudi koji se ne vakcinišu zbog oprečnih informacija struke.

„Gotovo 50 odsto ljudi, daleko od toga da su zagriženi antivakseri, ali većina ne zna šta da radi, ne zna kome da veruje i onda čeka… A virus ne čeka, on radi, stićiće i do njih, ali ako dobijaju protivrečne poruke, onda nisu sigurni šta da misle, ljudi su ovde navikli da ovde postoji čvrst, jedinstven stav u javnosti, a toga nema. Političari oklevaju, i onda ljudi misle da vakcine nisu bezbedne“, navodi Trebješanin.

Kaže i da bi bar za medicinske radnike vakcina trebalo da bude obavezna.

„Ovde se jako kasni“, ističe.

Situacija na Kosovu – igranje vatrom
A povodom stalnih tenzija na Kosovu, na kojem se danas održavaju lokalni izbori, ocenjuje da su te tenzije u interesu i jednoj i drugoj vlasti.

„Imam utisak da je to jedno igranje vatrom, ide se na to da se tako eto naprave sukobi, koji su ograničenog dometa, ali ono što je opasno je što nikad ne znate i ne možete da kontrolišete ono što na početku krene kao malo tenzija. Bez obzira koliko je političarima stalo da se homogenizuje kako jedna, tako i druga strana, to nije dobro i ne bi smela da se pređe ta granica. Kad vi zapalite sutra neku vatricu, to može da se pretvori u takav požar koji niko neće moći da kontroliše“, upozorava on.

Dodaje da „ako zbilja ima volje za pregovorima, onda nikako ne smete da potpirujete konflikte takvom retoriku, već morate da smirujute i što više da pokušate da pokažete da je u interesu obe strane smirivanje“.

„Ako zaista imate cilj da se postigne mir, kompromis, onda je sve drugo mnogo lakše“, smatra on.

Slučaj Hrkalović još jedan dokaz za jaku spregu između kriminala i države
A o privođenju bivše državne sekretarke MUP Dijane Hrkalović, koja je privedena, kako BIRN saznaje, nakon iskaza njenog bivšeg saradnika, a u vezi sa istragom ubistva Vlastimira Miloševića u januaru 2017. u centru Beograda, javnosti poznatije kao „ubistvo na šinama“, i pisanju Novosti da je ona umešana i u aferu Jovanjica, Trebješanin ukazuje da bi „ljudi morali da imaju jedno veliko poverenje u državne organe, pogotovu u pravosuđe, policiju, a sa ovakvim vestima, koje su nažalost tačne, čak mi i ne znamo sve, ali ovo je sasvim dovoljno da možemo da kažemo sasvim jasno da u našoj državi postoji vrlo jaka sprega između kriminala i države“.

„Mafija ima podršku države, i to vrlo visokih struktura. Kako će sad jedan čovek da prijavi nešto, ako zna da će to već sutradan da objave tabloidi bliski izvorima u policiji, ima mnogo slučajeva da ljudi nisu smele da prijave jer se plaše za svoj život, umesto da njih štiti policija, policija štiti interese kriminalaca. Posle Hrkalovićke, mislim da će biti još i viših struktura u policiji koje će isplivati“, ocenjuje Trebješanin.

Dodaje da „ako vi nemate poverenje u sudstvo i policiju, ni u ove zdravstvene vlasti, onda u suštini vi nemate poverenje u državu“.

„Za nas u Srbiji je karakteristično, kad ljudi sve to saberu, u koga sve nemaju poverenje, da nemaju pravnu sigurnost, da ne govorim o siromaštvu, onda ljudi kao izlaz traže da pobegnu iz Srbije, i to je ono što je opasno i poražavajuće“, konstatuje on.

Navodi da oni koji ostaju, „svako mora da nađe neku svoju oazu, da se bavi nečim što ima smisla, ako čovek izgubi smisao, on je propao, nema više nade“.

„Ali, ipak, to nije rešenje, to je sedativ da se smirite malo. Rešenje je da ljudi shvate da smo svi u istoj situaciji i da moramo zajedničkim snagama nešto da učinimo, to nije brzi put, ali dugoročno to je jedini put. Ljudi moraju da se osveste, da se angažuju politički, što ne znači da treba da uđe u stranku, ali da se udruže sa onima koji su im politički bliski, to je kao grudva snega i to je nezaustavljivo“, poručuje Trebješanin.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare