Foto: Zoran Lončarević

Govor mržnje i nasilja opšteprihvaćen je obrazac ponašanja u Srbiji, koji često koriste sve mlađe generacije, pa su tako glumcu Milošu Timotijeviću zbog gej scene u seriji na društvenim mrežama stigle poruke mržnje i pretnje i to - od najmlađe publike.

Nakon što je emitovana epizoda TV serija “Južni vetar” u kojoj se ljubi sa drugim mušakrcem, Timotijeviću je stiglo više od 100 poruka mržnje i pretnji nasiljem, a većinu su poslala dece stara do 15 godina. Sam Timotijević je bio šokiran ovakvim reakcijama, ali i činjenicom koliko godina imaju oni koji su mu poslali poruke.

Međutim, da su mlade generacije netolerantne i homofobne nije iznenađenje za Miloša Kovačevića, koordinatora organizacije „Da se zna“. On za Nova.rs priča da u napadima i incidentima usmerenim prema LGBT populaciji prednjače mladi, kao i da su često u pitanju maloletnici.

„Kad je takve poruke mržnje izazvala jedna scena u TV seriji, zamislite kako bi tek neki od njih reagovali da vide istopolni par koji se ljubi na ulici“, pita Kovačević.

Ni poverenicu za zaštitu ravnopravnosti Brankicu Janković nije iznenadilo to što su poruke mržnje Timotijeviću slali maloletnici, i to deca mlađa od 15 godina.

„Mladi su uzrasna grupa koja neretko ima vrlo radikalne stavove prema svakoj vrsti različitosti, drugom i drugačijem. Odgovornost je sigurno naša, društvena – uostalom pogledajte šta gledaju, slušaju, čitaju, tačnije šta im se nudi“, upozorava Janković.

Miloš Kovačević podseća na istraživanje sprovedeno pre nekoliko godina među srednjoškolcima kada je na pitanje da li bi pretukli gej dečaka, većina srednjoškolaca, skoro 80 odsto, rekla da ne bi imali problem da tuku tog dečaka, jer smatraju da on zaslužuje batine.

Foto: Medija centar Beograd

Ovaj LGBT aktivista upozorava da u društvima na Zapadu kada se gleda kriva homofobije, standard je da je starija populacija homofobična, zatim su manje homofobični ljudi srednjih godina, dok su najmlađe generacije najmanje homofobične.

„Kod nas je ta kriva drugačija, kod nas su starije generacije homofobične, ali ni mladi ne zaostaju mnogo za njima. Moramo da imamo jedan ozbiljan pad homofobije od 10 ili 20 procenata da bismo rekli da ovo društvo napreduje i da bih ja u srednjim godinama ili kao penzioner mogao da doživim da ne moram da živim u strahu“, zaključuje Miloš Kovačević.

Sociolog Dario Hajrić upozorava da su se u poslednjih mesec dana desila još dva incidenta usmerena protiv LGBT populacije, odnosno sprečavanje nepostojeće parade u Leskovcu i najnoviji, jedanaesti po redu, napad na Prajd info centar u Beogradu.

U sva tri slučaja, kako ističe Hajrić, vinovnici tih incidenata su srednjoškolci i vrlo mladi ljudi, što pokazuje da više nije reč o izolovanim incidentima, već o ustaljenoj pojavi gde postoji jasan obrazac ponašanja.

Nasilje je prihvaćen obrazac ponašanja

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti podseća da je porast ksenofobije, homofobije, kao i opšte agresije i populizma globalni trend i da se mladi u Srbiji u tom pogledu ne razlikuju mnogo.

„Vređanja kojima je izložen Miloš Timotijević, ili, primera radi, ako se prisetimo incidenta u Leskovcu kada su mladi krenuli u protestnu šetnju zbog lažne vesti o organizaciji gej parade u tom gradu, svakako ukazuju da negde grešimo“, naglašava poverenica.

Glavni uzrok je, prema njenm rečima, javni prostor pun govora netolerancije, pa i mržnje prema drugom i drugačijem, i svakome ko ne misli isto kao i mi.

„Nažalost, mnogi roditelji nemaju vremena ili prosto ne znaju kako da sa decom vode razgovore o ‘osetljivim’ temama kao što je seksualna orijentacija. Takođe, deca i mladi ne vole da se izdvajaju od svog društva jer se plaše odbacivanja i stigme“, upozorava Brankica Janković.

Dario Hajrić nema dilemu da je, kako ističe, nasilje u Srbiji postalo opšte prihvaćeni obrazac rešavanja problema.

Dario Hajrić / Foto: Printscreen N1

„Nasilje se masovno pravda, relativizuje se i traži se razumevanje za njega, i to u svim životnim situacijam, počev od nasilja u porodici do ratnih zločina. Uvek se traži neko opravdanje, traži se razumevanje za motivaciju tog čina i time se opravdava sam čin“, naglašava Hajrić.

Interesantno je, kako dodaje, što je u najnovijem slučaju, reakcije mržnje i nasilja izazvala gluma u TV seriji, a ne stvaran događaj.

Hajrić je siguran da je većina onih koji su mu uputili poruke bila svesna da je reč o glumi, ali kod njih sama pojava, čak i odglumljena, izaziva toliku dozu besa i agresije.

„To je zato što postoji opšti konsenzus da su takve poruke mržnje i reakcija nasiljem dozvoljene. Ne postoje posledice koje bi snosio onaj ko se tako ponaša, ili ako postoje, one su vrlo blage. To je zato što izostaje jasne osuda neposredne okoline“, naglašava.

Dodaje da te srednjoškolce neće sigurno kritikovati ni njihova porodica ni šira okolina, već će njihovi roditelji reći samo „pusti to su deca“.

„Ta deca prete, a sutra će i da tuku“, upozorava Hajrić.

Janković: Moramo naći način da mladima pošaljemo poruku

Foto: TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC

Brankica Janković podseća da se mladi dominantno informišu preko interneta, raznoraznih influsensera, ne prate tradicionalne medije i politiku i ističe da „valja promeniti ili dodati kanale i načine na koji im se obraćamo, kako bi prave poruke stizale do njih“.

Borba protiv nasilja, prema njenim rečima,mora biti kontinuirana, uz doslednu primenu zakona i sankcije za one koji ga krše.

„Bolja edukacija, prvo nastavnika pa onda učenika, adekvatna priča sa decom. Moramo im objasniti da je seksualna orijentacija jedan od naših identiteta, koji neće proći protekom vremena,da nije stvar izbora i da biti različit ne znači biti manje čovek” ističe poverenica za zaštitu ravnopravnosti.

Dario Hajrić naglašava da jako važno da zajednica reaguje na probleme mržnje i nasilja bez obzira prema kome su oni usmereni.

„Moramo da shvatimo da postoji uzročno-posledična veza između toga što će danas neko dobiti pretnje zbog scene u seriji i što će sutra neko drugi dobiti batine na ulici. To je vrlo jasna i opipljiva veza“, poručuje.

Rešenje je, prema njegovim rečima, u tome da se u društvu ozbiljno i otvoreno razgovara.

„U ovom trenutku teško je uopšte razgovarati o sličnim temama. Čim pokušate da počnete ozbiljnu raspravu odmah vas ućutkaju i lepe vam etikete. Bilokakva vrsta kritike usmerena ka tom segmentu društva odmah se dočekuje na nož”, zaključuje Hajrić.