Foto:privatna arhiva; Foto:VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ SLOBODAN MILJEVIĆ

Manjak vakcinisanih, višak protesta antivaksera i njihove agresivnosti, to je bio povod da porazgovaramo sa psihološkinjom i predavačicom na Fakultetu za medije i komunikaciju Minom Hagen.

„Država je jasno pokazala da nema interes da joj stanovništvo bude imunizovano“, konstatuje Hagen u razgovoru za Novu.

Ona se osvrnula i na efekat koji donose oprečne poruke od kojih nam se vrti u glavi.

„Na svaku direktnu, naučnu poruku koja je poziv na vakcinaciju sledi 5 poruka u višesatnim emisijama sa raznim Nestorovićima koje izazivaju sluđenost. Režim ne povlači nikakve nepopularne poteze a vakcinacija je viđena kao takav potez“, konstatuje naša sagovornica.

Zanimalo nas je i da od psihologa čujemo predlog, kako privoleti Srbe da se vakcinišu – koji bi metod bio najefikasnij- nagrada ili kažnjavanje?

„Stručan i direktan odgovor bi bio – širenje straha. Ali i neetički. Takođe ne želim da živim u društvu koje se bazira na manipulacijom strahom. Mislim da dve stvari imaju najviše efekta. Prva je uvođenje covid propusnica po uzoru na evropske zemlje poput Francuske ili Italije. Drugo, ne dozvoliti da se na televizijama sa nacionalnom frekvencom iznose netačne informacije koje šire strah, poput onih da vakcina izaziva sterilitet, da je u vakcinama čip…“, smatra Hagen.

Antivaksera ima svuda u svetu, a psihologa smo pitali postoji li nešto što je specifično za Srbiju – profil našeg antivaksera?

„Čini mi se da smo se u antivakserstvu najviše približili globalnom profilu nazadnosti. Da se razumemo, ovo je političko pitanje! Nije nikakva lična filozofiija. Skoro svi oni su tipični (radikalni) desničari. Antinauka i taj već karikaturalni konzervativizam samo su prirodno prihvatili antivaksersku retoriku. Kod nas su antivakseri skoro u svim slučajevima i nacionalisti, klerikalci i ljudi koji preziru tekovine modernosti. Ljudi koji imaju nerealnu sliku sopstvene socijalne moći. Ljudi željni pažnje“, konstatuje Hagen.

Korona predugo traje i uticala je na psihu svakoga od nas, sve to dovelo je i do toga da psiholozi imaju više posla.

„Da, zabeležen je porast poseta psiholozima, liste čekanja su sve duže, kako u državnoj tako i u privatnoj praksi, zvanične podatke čini mi se da još uvek nemamo. A kako smo? Ukratko, mislim da je veliki broj osoba premoren, zabrinut i da su sve prisutnije negativne emocije“, zakljuluje naša sagovornica.

Bonus video: Dejan Žujović – Nestorović i Jovana Stojković nisu moje kolege

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare