Ana Brnabić Foto:TANJUG / VLADA REPUBLIKE SRBIJE / SLOBODAN MILJEVIC

Na današnjoj konferenciji za medije Kriznog štaba, na kojoj su učestvovali Ana Brnabić, Zlatibor Lončar i Dragoš Stojanović iz KBC Zemun, najviše reči bilo je o vesti novinske agencije AFP, da je bolnica potvrdila autentičnost dokumenta koji pokazuje da je otac Petra Đurića čekao na respirator pre nego što je preminuo. Brnabić je ovu vest nazvala "monstruoznom laži", ali nijednom u toku konferencije nije navela ime agencije, niti zemlju iz koje dolazi.

Ana Brnabić: Imaćemo drugačiju konferenciju za medije, umesto saopštavanja rezultata i podataka o epidemiji, moram da počnem ovu konferenciju tako što ću dati odgovor na monstruozne laži jedne strane agencije da je jedna osoba preminula u KBC Zemun zato što nije bilo dovoljno respiratora. Ne postoji osoba koja nije dobila podršku respiratora ukoliko je bila potrebna, kada je bila potrebna.

Niko u Srbiji nije preminuo zato što nije bilo respiratora ili zato što je čekao na respirator. Srbija ima dovoljno respiratora i u svakom trenutku je imala i više nego što je bilo potrebno respiratora. To nam je bila važna stvar, o tome je govorio i predsednik Vučić, da medicinski radnici nikad ne dođu u situaciju da biraju koga će da spasu zato što nema respiratora. Ovo što se danas plasira putem stranih medijskih agencija je bezočna strašna laž i ništa drugo osim laži. Ja neću dozvoliti da se po Srbiji pljuje, da se o Srbiji laže, da se Srbija unižava samo zbog nekih političkih razloga.

U trenutku kada je g. Ljubiša Đurić bio u Zemunskoj bolnici, ta bolnica je imala 35 slobodnih respiratora i čovek je bio na neinvazivnom respiratoru. Danas u Srbiji imamo 1030 respiratora u magacinu i 400 respiratora slobodnih po bolnicama širom Srbije. Svakodnevno šaljemo dodatne respiratore iz centralnog magacina tamo gde je potrebno. Nikada, ni u jednom trenutku nismo bili ni blizu toga da popunimo sve kapacitete kada je reč o respiratorima.

Ana Brnabić Foto:TANJUG / VLADA REPUBLIKE SRBIJE / SLOBODAN MILJEVIC

Meni je žao i prilično nejasno zašto to dolazi od jedne strane agencije, iz zemlje koja je trpela strahovite posledice koronavirusa, zemlje koja ima preko 30.000 preminulih zbog koronavirusa, koja je na vrhuncu epidemije imala i do 60% veću smrtnost nego što je uobičajena smrtnost u toj zemlji (Francuska, agencija AFP). Srbija nema 3.000 preminulih, hvala bogu. Naša ukupna smrtnost je manja tri odsto, mi smo imali pad smrtnosti.

Ja pitam građane Srbije zbog čega se jedna od najjačih svetskih agencija, pored takvih brojeva u sopstvenoj zemlji, pored takvih posledica u ljudskim životima, bavi jednim slučajem u malenoj Srbiji. Ostavljam građanima da sami razmisle i zaključe sami. Mi ćemo nastaviti da se borimo bez obzira na sve ove napade, nikada ovako nije bilo, borimo se za živote ljudi i zdravlje naše nacije. Ovo je najveća kriza u kojoj je svet od II svetskog rata.

Bilo mi je jako važno da kažem da je ovo laž, da nećemo dozvoliti laž i da ćemo odgovoriti svaki put.

Još 9 žrtava koronavirusa

U poslednja 24 časa od koronavirusa preminulo je još devet osoba, dok je zaraženo novih 412 osoba.

Zlatibor Lončar: Imamo više otpuštenih pacijenata i izlečenih, nego onih koji dolaze na lečenje, to ohrabruje. Imamo zdravstvene radnike, imamo opremu, imamo lekove, izborićemo se.

Na osnovu čega tvrdite da je AFP obmanuo javnost?

N1: Sin Ljubiše Đurića je objavio dokumenta, gde piše da 9. aprila 2020. trenutno nema slobodnih mesta. U istoj istoriji bolesti vidimo da je pacijent prebačen u respiratorni centar 12. aprila. Šta je AFP netačno objavio?

Zlatibor Lončar: Ne znam da li vi dobro znate šta je respiratorni centar, šta je intenzivna, a šta poluintenzivna nega. Morate da znate sve pojmove da bismo mogli da pokušamo da razgovaramo. Da pojednostavimo: ni u jednom momentu, što je premijerka rekla, nije nedostajalo respiratora. Imao je saturaciju 96%, to je trajalo četiri dana.

Zlatibor Lončar Foto: TANJUG / VLADA REPUBLIKE SRBIJE / SLOBODAN MILJEVIC

Ni vi ni AFP niste merodavni da kažete kada je potrebno intubirati pacijenta. Što ste nervozni, Petre? Utiče to na lepotu, pustite da odgovorim. Zašto ne bi neko bio na respiratoru ako je u tom trenutku slobodno 34 respiratora. Postoje i drugi izveštaji, iz nadzora, uradi se i unutrašnji i spoljni nadzor. Uvek postoji nešto što kontroliše ono prvo što se uradi. Dozvolite da znamo nešto više nakon nadzora.

Vi ne razumete te dokumente i to je sasvim normalno jer niste iz medicinske struke. Treba da završite medicinu pa da pričate o tome, ali vi ste novinar i podržavam da pitate.

Dragoš Stojanović, KBC Zemun: KBC Zemun je imao svojih 35, a Srbija je obezbedila još 38. Osam pokretnih, 50 za invazivnu, 15 za neinvazivnu respiraciju. Najveća intenzivna nega je respiratorni centar, tu se nalazi 30 respiratora. Tim lekara, konzilijum od početka, od ulaska u bolnicu odlučuje da li pacijent ide u stacionar, standardnu terapiju, na dodatak sa kiseonikom (150-200 mesta), ili prelazi u jedinicu intenzivnih nega ili respiratorni centar. Konzilijum odlučuje o prebacivanju.

Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Kada su se podesili parametri, konzilijum je odlučio da nastavi na neinvanzivnoj ventilaciji, u toku noći i jutra, kiseonik je bio 97%. U sledeća 4 dana imali smo dobar odziv organizma i svi parametri su govorili da ne mora da bude intubiran. Svi lekari iz konzilijuma su pratili pacijenta i parametri su bili dobri. U toku večeri, u 22.30, kiseonik je bio na 97%, ali naglo dolazi do srčanog zastoja i zastoja u disanju. Postoje stanja koja se dešavaju i na prijemu, na ulici, nagle, zadesne, nepredvidiive smrti. U jednom trenutku razgovarate sa pacijentom, u drugom trenutku gubi svest. Pokušavate da ga reanimirate, ako ne uspete, dolazi do letalnog ishoda.

N1: Zašto nije bilo respiratornih mesta 9. aprila?

Dragoš Stojanović: Da nije stavljen na adekvatnu negu, neinvazivnu ventilaciju, on bi preminuo istog trenutka. Koleginica je internista, malo mi teško pada da nakon svih godina brige o pacijentima branim svoje kolege, žao mi je što nisam poneo kombinezone iz intenzivnih nega…

Zlatibor Lončar: Kad neko ima kiseonik 97%, bilo bi krivično delo da ga intubirate. Sa svim vašim dokazima idite, prijavi se tužilaštvu, ne bih vas više zadržavao.

O progonu lekara

Zlatibor Lončar: Ja sam se trudio i juče i danas i postupiću po onome što su rekli ti ljudi. Ja sam se trudio da nađem šta oni predlažu kao meru, šta je njihova vizija i mi smo je danas našli. Oni traže da poštujemo mere koje su preporučene i ja obećavam i njima i vama da ću poštovati te mere, hvala im što daju podršku nama i Kriznog štaba, ja ću se prvi pridržavati tih mera. Ko će njih da dira, ne da ih neće niko dirati, nego ne sme niko ni da pomisli na to. Nemojte nas vređati, nismo mi neko plemensko društvo.

O falsifikovanim testovima i kašnjenju testova

Zlatibor Lončar: Nema smisla da više lažemo sami sebe. Test ne leči niti je ikoga izlečio. Ima dosta pacijenata koji su negativni, a mi ih lečimo kao da su pozitvni, jer imaju sve simptome kao da su pozitivni. Test neće izlečiti. A sad smo mi došli u situaciju, test za 48 ili 72 sata, da li znate za neki primer da je neko otišao da se testira i posle toga da se ni sa kim nije video, da nigde nije bio, sam sebe izolovao i čekao da dođe test, obukao skafander, otišao, uzeo to i otišao na granicu? Znate li vi nekog i da li vi mislite da je to realno. Nemojte da se lažemo, znam da treba neka tema koja nije pozitivna, nego da nađemo nešto. Ako možemo samo malo praktični da budemo.

Foto: TANJUG / VLADA REPUBLIKE SRBIJE / SLOBODAN MILJEVIC

Ana Brnabić: Mi na Kriznom štabu nismo naišli na to da se u Srbiji prodaju lažni testovi, ili makar ne u velikoj meri. To je lako ispratiti, testiraju samo referentne laboratorije, proverite sa njima i vidite da li su testirali. Ali mi svaki dan imamo tako neke vesti koje izlaze iz nekih medija, koje nemaju nikakve veze sa istinom, pa onda moramo da odgovaramo na njih. Imate samo 5-6 laboratorija državnih, zato smo i toliko oprezni sa privatnim sektorom, jer je to visokorizična obrada PCR testa.

Carinski organi imaju elektronski pristup izveštajima ilaboratoriji, ako ta osoba to želi, tako da tu nema problema.

Da li je izjava direktora KBC Zemun krivo prenesena?

Dragoš Stojanović: Da li ste vi videli naslov teksta? I posle u tekstu sve što sam izgovorio. KBC Zemun ima 6 intenzivnih nega, u respiratornom centru svih 30 respiratora je bilo zauzeto, ali je u ostalih 5 intenzivnih nega bilo slobodno 35 respiratora. Nastavljena je intenzivna nega na neinvazivnom lečenju.

O spotovima gde se građani i opozicija predstavljaju na 4 različite televizije kao Oliver Ivanović na Pinku pre ubistva

Ana Brnabić: Šta god ja rekla, vi ćete naći zanimljiv ugao i radujem se da vidim, jer dolazi iz medija koji objavljuje laži o 63. padobranskoj koja odbija da reaguje, čitavoj porodici iz Tutina koja je umrla od koronavirusa, to je neljudski, novi standard koji ste postavili, da šaljemo vodene topove, što je bezočna laž.

Što se spotova tiče, ja nisam urednik nijedne od tih televizija i nemam uticaj na to šta se emituje. Videla sam spot i nisam videla ništa što nije tačno u tom spotu. Ako je u Srbiji zabranjeno da prikažete snimak nečega što se manjini ne sviđa, to nije u redu. Vama je dozvoljeno da plasirate laži svaki dan. Snimak sa protesta nije lažiran, pokazuje ono što se događalo na ulicama, upad na televizije.

Vučić je donirao sanitetska vozila na osnovu zaključka Vlade Srbije.

Đilasu se pravi prostor u medijima da stalno govori o nečemu, ne znam kako da govorim o nekome ko ne predstavlja parlamentarnu stranku. Videli smo kako je on sa svojim ljudima rukovodio u svetskoj ekonomskoj krizi. Tada je po raznim objektivnim analizama, u narednim godinama, u malenoj Srbiji ostalo 600.000 ljudi bez posla. Dozvolićete mi da ne slušam savete Dragana Đilasa i njegovih eksperata, a sada je mnogo gora kriza.

Recite zbog građana ime te države i te agencije

Ana Brnabić: Uopšte nije važno za mene u ovom trenutku. Ono što je čudno da od preko 30.000 smrtnih slučajeva u toj državi nijedan nije zaslužio pažnju kao slučaj u malenoj Srbiji, koja ima neuporedivo manju smrtnost. Mi smo se ipak zahvaljujući našim zdravstvenim radnicima i struci, koji sede u Kriznom štabu, koji su među najboljima u Evropi, koji su doneli mere zbog kojih imamo tako nisku smrtnost, mi nismo ni približno na tom nivou. Imate države gde ne znaju gde da sahrane građane, imamo vest da skupljaju mrtve po parkovima, evropske države imaju 30-40 hiljada preminulih. Ne mislim da je relevantno koja je to zemlja.

Ukupna smrtnost je 3% manja u periodu januar – maj ove godine, nego u istom periodu 2019. godine. To je pokazatelj da smo se fenomenalno borili, bilo je restriktivnih mera pa je manje ljudi stradalo i u saobraćaju, ali je naš zdravstveni sistem uspeo da pomogne i onima koji su bili bolesni, ali ne od kovida. Zemlje čije agencije ovako bombastično plasiraju vest, imaju 60% veću smrtnost nego bez epidemije. To nema nikakvog smisla, ta agencija je baš našla da se bavi jednim slučajem iz malene Srbije. Zamislite da za svaki slučaj, za sve te desetine hiljada smrtnih slučajeva intervjuišete ovako kao što vi intervjuišete direktora KBC Zemun.

Odgovaraćemo na sve laži zato što ne damo da se Srbija pljuje i unižava.

Kako na lekare koji se bore protiv kovida utiče peticija lekara?

Dragoš Stojanović: Ja sam ustao u pola 6, radili smo ceo dan, posle se vraćam. Moji koordinatori su tamo, sestre su tamo, mi nemamo vremena da razmišljamo o tome. Ne bih da ulazim u motive za tu peticiju. Molim vas u ime svih lekara, sestara i nemedicinskog osoblja – to su naši ljudi, naša deca, da se maksimalno pridržavaju zadatih mera – maska, distanca, pranja ruku.

Istina je samo jedna, ja sam zvao vašu koleginicu da dođe u Zemunsku bolnicu da se uveri na licu mesta. Ja vas pozivam sve da na licu mesta proverite da li lekari rade kako treba, da li ima respiratora, ja ću biti domaćin, da prođemo intenzivne nege, da vidite kako to izgleda.

Ana Brnabić: Kada pričamo o peticiji da Krizni štab nije dovoljno dobro radio, ne znam šta je kritika, da su mere previše ili nedovoljno restriktivne. Ja sam gledala danas poslednje rankiranje evropskih zemalja u zdravstvu, zdravstvenih sistema, poslednje je bilo 2018. godine. Tu se zemlja od 35 zemalja nalazi na 18. mestu. Prva je Švajcarska, pa Holandija… Od svih zemalja u prvih pet je Srbija bolja, iako su oni u prvih pet, a mi smo 18. i to zato što smo se borili onako kako su savetovali naši stručnjaci. Razumem ljude koji su potpisali peticiju, oni su frustrirani.

Ana Brnabić Foto:TANJUG / VLADA REPUBLIKE SRBIJE / SLOBODAN MILJEVIC

Koji zdravstveni sistem nije pred kolapsom? Naš nije, naš se drži. Ovi ljudi nadljudskim naporima uspevaju da leče i ne-kovid pacijente, i Ministarstvo zdravlja koje uspeva da napravi takav raspored, to je naš zdravstveni sistem uspeo, i mi kao država. Mogu da razumem napade i laži svaki dan, ali ljudi, nemojte da izgubite rezultat na kraju. Srbija ovu borbu vodi odlično. Ako isključimo II svetski rat, ovo je najgora svetska kriza u poslednjih 100 godina. Složićete se i znam da i vi vidite d aje svaki dan sve više lažnih vesti i laži, teško je odogovoriti na sve.

***

Za poslednja 24 sata 3 osobe su preminule u Zdravstvenom centru Vranje od posledica korone.

U čačanskoj bolnici tokom prethodne noći od posledica zaraze koronavirusom preminule su dve osobe ženskog pola.

U poslednja 24 sata u regionalnom kovid centru u Novom Pazaru preminule su četiri osobe, od kojih jedna od posledica infekcije koronavirusom, dok kod tri kovid pozitivna pacijenta ta bolest nije bila neposredni uzrok smrti, saopštio je gradski Štab za vanredne situacije.

Zamenik direktora niškog Kliničkog centra Radmilo Janković izjavio je da je epidemiološka situacija na jugoistoku Srbije relativno stabilna i da je broj prijema i otpusta kovid pacijenata iz te zdravstvene ustanove „u dobrom odnosu“. Ipak upozorava da je dve trećine pacijenata u teškom stanju.

Aleksandar Vučić je izjavio da ćemo u Srbiji danas „imati još veći broj zaraženih virusom korona“.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare