Drastično nizak nivo Dunava kod Novog Sada i pojavljivanje sprudova na sred rečnog korita nisu samo turistička atrakcija, već problem u najavi, upozoravaju stručnjaci. Sa vodostajem u konstantnom opadanju, koji sada iznosi minus 4, ugrožena je i biološka ravnoteža, poljiprivredni prinosi, kao i rečna plovidba.

Bageri kod Čortanovaca već „kopaju“ Dunav kako bi proširili plovi put, dok je na pojedinim lokacijama donera zabrana navodnjavanja zemljišta.

„Vode nedostaje za uzgoj bilja i stoke, proizvodnju struje, plovidbu, održavanje biološke ravnoteže u prirodi, ali srž nevolje nije izrazito nizak vodostaj. Problem je
što se pojavio dva i po meseca pre nego što je uobičajeno, krajem septembra i tokom oktobra“, kaže Živan Lazić, ekonomski analitičar. Posledice ovakve suše i niskog vodostaja ćemo osetiti u svim životnim segmentima, a trenutno su najvidljiviji u samoj prohodnosti Dunava.

„Srbija je dugo marginalizovala rečnu plovidbu. Sada se, i zbog hitnje sa uvozom oko tri miliona tona uglja, suočava sa brojnim poteškoćama izazvanih neobično niskim vodostajem.Na Dunavu kod Čortanovaca bageri kopaju Dunav kako bi se obezbedilo minimalnih 2,5 metara dubine, dok je kod Futoga nužno na 120 metara suženi plovidbeni put vratiti na uobičajenih 180 metara”, pojašnjava Lazić, napomnjući da se i na Savi već produbljuje i širi korito kod Bariča, kako bi ugalj
mogao da se istovari što bliže termoelektranama „Nikola Tesla“.

Dodatni problem niskog vodostaja i suše će se drastično odraziti i na prinose vojvođanskih poljoprivrednika. Iovako slabe prinose je potrebno i dodatno navodnjavati, što nestašica vode drastično otežava. Vode Vojvodine su zbog suše na pojedinim akumulacijama već morale da zaustave navodnjavanje.

„Na području Vojvodine, visoke temperature u proteklih mesec dana i najveća suša od 2012. godine, prouzrokovali su niske vodostaje reka, ali i zabrinjavajuće spuštanje nivoa vode na pojedinim akumulacijama. S obzirom na to da se nivo vode na akumulacijama Moravica, Zobnatica i Sava spustio na biloški minimum, pokrajinska vodna inspekcija je naložila obustavu navodnjavanja iz navedenih akumulacija.

FOTO TANJUG/ NENAD MIHAJLOVIC/ bg

Iz ovih akumulacija navodnjavalo se 3.200 hektara, a zabrana će biti na snazi sve dok se nivoi vode ne povećaju”, kažu u ovom javnom preduzeću. Oni dodaju da je otežavajuća okolnost i činjenica da se ni jedna od ovih akumalacija ne može dopunjavati vodom iz prirodnih vodotoka ili kanalske mreže, već količina vode direktno zavisi od meteoroloških uslova, odnosno od padavina. Paorima preostaju kanali DTD – a preko kojih se navodnjava oko 70.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali koji su takođe ugroženi niskim vodostajem.

Visoke temperature i nizak vodostaj pogađaju i biodiverzitet reke i priobalja. Ribolov na Dunavu kod Novog Sada je znatno oslabljen, jer riba beži u „džepove“ tražeći dubinu.

Takođe, visoka temrepatira Dunava koja već danima prelazi 25 stepeni utiče i na količinu kiseonika u vodi, što za pojedine vrste riba može biti i smrtonosno.

***
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare