0
Organizatori prosjačenja dece u Srbiji u poslednjih godinu i po dana uopšte nisu procesuirani, a na centralnim ulicama svih većih gradova svakodnevno "radi" više stotina dece.
Pojedinačni slučajeve „prosjačenja“ su se međutim našli pred prekšajnim sudovima, ali je procesuirano svega 1.135 za godinu i po dana, a svega šest slučajeva za takozvano prosjačenje u grupi, ukazao je Zaštitinik građana Zoran Pašalić u izjavi za Tanjug.
Napominjući da je reč o veoma malom broju slučajeva u odnosu na realnost, Pašalić je naglasio da među procesuiranim osobama ima i maloletnika, a za decu do 16 godina odgovaraju roditelji.
Povezane vesti:
Najviše prosjačenja je u velikim gradovima, i tačno se zna u kojim terminima i intervalima u godini i na kojim lokacijama se ono radi, rekao je Pašalić,uz opasku da su to mesta na kojima se kreće najveći broj građana.
On smatra da je za rešenje ovog problema, a radi zaštitie interesa dece, neophodna bolja saradnja između nadležnih institucija i ističe da je za Kancelariju Zaštitinika građana prioritet zaštita prava dece i same dece.
Zbog toga je kako je naveo, Kancelarija Zaštitnika građana uputila preporuku da Ministarstvu za rad i socijalna pitanja da se stavi van snage uputstvo iz 2018. godine, kojim je centrima za socijalni sugerisano da deca koja rade na ulici i bave se prosjačenjem, treba da u sudskom postupku budu oduzeta od roditelja, odnosno da se upute u domove ili u hraniteljske porodice.
„Mislimo da ovo nije bilo najbolje rešenje jer tu se ne štite interesi deteta. Prosjačenje nije samo prekršaj i često deca koja se bave prosjačenjem potiču iz ekstrenmo siromašnih porodica zbog čega treba svaki slučaj inindividualizovati“, izričit je Pašalić.
On je dodao da svaki slučaj treba posmatrati pojedinačno i videti da li je u pitanju ekstremno siromašna porodica koja nema drugi izlaz sem da se bavi prosjačenjem ili da se deca bave prosjačenjem, ili je u pitanju nešto drugo.
