Oglas

collage nemanja deponija
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

Nekada "mala Kalfornija", a sada je deponija šuta: Niče nova bara Reva

29. nov. 2021. 19:48

Nedaleko od hala nekadašnjih hladnjača Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB), na obradivom zemljištu u Grockoj, na kom su bili voćnjaci nekadašnjeg privrednog giganta, nikla je deponija građevinskog otpada koja sve više raste. Na pitanja ko na tom mestu istovaruje otpad i da li je to legalno nadležni ćute, a predsednik Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu Dejan Bojović otkriva za list “Nova” da građevinske deponije i ne mogu da budu legalne, jer iz srpski zakoni ne prepoznaju.

Oglas

Igor Radošavić iz Odobora za zaštitu životne sredine i Nikola Svrkota iz Opštinskog odbra Grocka Stranke slobode i pravde (SSP) snimili su kamion kako istovara građevinski otpad na katastarsku parcelu u Boleču, u opštini Grocka, koja je nekad pripadala PKB-u, a danas je u privatno svojini.

1637754869-NMN_6968.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

“Ova deponija nastala je pre nekoliko meseci, a svakim danom postaje veća. Šut sa beogradskih gradilišta se ovde svakodnevno istovaruje, vozači koje smo sretali kažu da ovde dolaze i do sedam puta dnevno. Oni nemaju nikakv nalog, već samo kažu da im je tako rečeno da otpad dovezu ovde”, kaže Radošević i dodaje da je pitanje vremena kada će ova deponija, koja nije registrovana od strane grada ili opštine postati nova Bara Reva.

Oglas

1637754957-NMN_7022_2.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

Ekipa “Nove” obišla je ovu lokaciju - tamo nije zatekla kamione, ali je odmah pored saobraćajnice zabeležila sveže nasipe građevinskog otpada - šljunka pomešanog sa građevinskim blokovima, betonom, čistim stiroporom za izolaciju, polomljena prozorska stakla... Nikave table, oznaka, ograde nema, dok se na okolnoj padini prostiru zapušteni voćnjaci, livade, njive - oko 3.000 hektara obradive zemlje.Biserka Šmigić, koja u naselju najbližem ovoj lokaciji živi poslednjih 30 godina, seća se kako je to sve izgledalo kada se doselila:

1637754917-NMN_6994_2.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

“Tu su bili voćnjaci, od toga se živelo. Nekad se svetska cena jagoda određivala na osnovu roda u Grockoj. Ovaj ceo potez su zvali "mala Kalifornija". Ovo je idealno mesto za voćarstovo - brežuljci, klima, osunčanost, zemljište, sve pogoduje voćarstvu. A sad smo stigli do toga da nam tu niče deponija”, priča Šmigićeva.Na pitanju da li na ovom poljoprivrednom zemljištu, na parcelama 168 i 169 katastarske opštine Boleč, niče divlja ili legalna deponija građevinskog otpada, ko i odakle na nju odnosi otpad, od Grada Beograda i Sekretarijata za inspekcijske poslove nismo dobili odgovore.Bojović iz Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu, sa druge strane, otkriva da legalne deponije građevinskog otpada u Srbiji ne mogu ni da postoje, jer za to nema zakonskih okvira.“Građevinski otpad do skoro u našem zakonu nije postojao ni kao definicija, i još uvek je ‘ni na nebu ni na zemlji’. Do sada se koristio za prekrivanje komunalnog otpada na deponijama i za pravljenje divljih deponijama, gde sav građevinski otpad u Srbiji i dalje završava”, kaže Bojović.

Oglas

1637761924-NMN_6952.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

Naglašava da Srbija po pitanju građevinskog otpada nema odgovarajuću zakonsku regulativu, ne prati ni na koji način evropske zakone na tom polju i apsolutno ništa ne reciklira.

1637761884-NMN_6955_1.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

“Beograd je pun građevinskog otpada, počev od Makiškog polja sve do Bubanj potoka. Niko dosad o tome nije vodio računa, to nije smatrano otpadom i onda su prevoznici i građevinske firme odlagali gde stignu, neki čak iznajmljuju za to i privatne parcele”, objašnjava.Na pitanje kako bi trebalo da se odlaže, odgovara da bi sve provo moralo zakonski da se uredi.

Oglas

1637754844-NMN_6958.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

“Postoji veoma mali deo opasnih materijala koji bi trebalo otkloniti, a sve ostalo se reciklira. U Beogradu treba napraviti više mesta za dovoz razdvojenog građevinskog materijala. Treba razdvojiti beton, ciglu, drvo, staklo i onda se to prebacuje na reciklažu”, ističe Bojović.

1637761901-NMN_6954.JPG
Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs | Boleč deponija Foto:Nemanja Jovanović/Nova.rs

Podseća da evropske zemlje recikliraju većinu građevinskog otpada i navodi primer Finske koja reciklira čak 99 odsto.Bonus video: Bara Reva - odbrana prirodne oaze

Oglas

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=sortibararevaodbranadz-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2706519"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare