Sonja Avlijaš / Foto: Privatna arhiva

Ekonomski fakultet u Beogradu prvi put će biti domaćin istraživačkog programa Evropske unije – Marija Sklodovska-Kiri zahvaljujući dr Sonji Avlijaš. Ona je dobitnica prestižnog istraživačkog granta sa projektom SEEGROW – "Nosioci rasta u jugoistočnoj Evropi: domaće firme, tehnologija i ekonomska uprava u institucionalno slabim državama". Supervizor će biti redovni profesor dr Mihail Arandarenko.

„Znala sam da su šanse da dobijem ovaj grant male, pošto se projekti iz društvenih nauka veoma retko finansiraju u našem regionu. Ali, htela sam da pokušam i eto, uspela sam“, kaže za Nova.rs dr Sonja Avlijaš, koja se sa ovim projektom vraća u Srbiju.

Doktorirala je 2016. godine na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka sa temom „Žene i rad: Ka političkoj ekonomiji tranzicije“, koji je objavljen i na srpskom jeziku u izdanju Akademske knjige. Od tada radi kao istraživač u Laboratoriji za interdisciplinarnu evaluaciju javnih politika univerziteta Sciences Po u Parizu.

Stipendistkinja je i istraživačkog programa Wayne Vuchinich Fellowship Univerziteta Stanford u Kaliforniji za 2020. godinu. Osvojila je nagradu Evropske asocijacije za uporedne ekonomske studije (EACES) za najbolju doktorsku disertaciju u 2018. godini, i od tada je član Upravnog odbora te organizacije.

Sonja Avlijaš / Foto: Privatna arhiva

„Meni je motivacija da se bavim društvenim naukama, konkretno političkom ekonomijom, oduvek dolazila iz aktivističkih pobuda, u smislu da želim da bolje razumem prostore sa kojih potičem i da doprinesem unapređenju života na njima. Od mene se sve više očekivalo da svoje kapacitete koristim za rešavanje razvojnih problema sa kojima se oni suočavaju a koji su prilično različiti od tema koje su važne nama ovde i sada“, priča Avlijaš i dodaje da su prilike koje su joj se nudile u Velikoj Britaniji i Francuskoj počele da je udaljavaju od tog cilja.

Po njenim rečima, standardni pristup društvenih nauka prema periferiji u međunarodnim akademskim krugovima jeste da se preslikavaju teorije iz zapadnog konteksta ili postavljaju nerealni ciljevi razvoja, a potom zaključuje da ništa od toga nije primenjivo jer periferija ima probleme kao što su nisko društveno poverenje, korupcija, kriminal, loša vlast, i svi ti dežurni krivci koji onemogućuju razvoj.

„Meni je takva priča izuzetno neinspirativna, jer se osećam kao da živim u danima mrmota gde se već 20 godina svaki naredni dan preslikava u onaj prethodni i gde nikada nema izlaza iz postojeće situacije. Osim putem koji se stalno iznova pokazuje nemoguć – smanjenje korupcije, veća demokratizacija, transparentnija politika… Stoga sam odlučila da obrnem ugao posmatranja i da postavim pitanje da li smo mi potpuni robovi takvih loših strukturnih okolnosti, te u kojoj meri nove tehnologije doprinose da se naša situacija menja u kontekstu nove globalne ekonomije znanja“, objašnjava Avlijaš.

Foto: Promo

Ona smatra da se Evropskoj komisiji dopao njen pristup jer je pokazala želju da znanje koje je stečeno na Zapadu prenese na periferiju.

Program Marija Sklodovska – Kiri predstavlja skup naučnoistraživačkih grantova kreiranih od Evropske komisije radi podrške projektima u evropskom istraživačkom prostoru kom pripada i Republika Srbija. Ovi grantovi za individualne istraživače su među najkonkurentnijim i najprestižnijim nagradama za istraživanje i inovacije u Evropi. Do danas, čak devet dobitnika Nobelove nagrade je učestvovalo u ovom programu, kao i jedan dobitnik Oskara.

„Ali i svest o tome da i na periferiji postoje važna znanja, te da ta razmena mora da bude bazirana na horizontalnoj razmeni ideja između centra i periferije, umesto na pretpostavci da su ideje koje dolaze iz centra apriori superiorne. Poslednjih godina se u Evropi budi svest o tome da je jednosmerna transmisija znanja iz centra na periferiju ne samo nedovoljna, nego i da je pogoršala političke i ekonomske odnose između centra i periferije EU. Ovakva spoznaja je konačno otvorila prostor za projekte poput moga“, kaže ona.

Na naše pitanje zašto je izabrala da joj domaćin bude Ekonomski fakultet u Beogradu kaže da je njeno prethodno istraživačko iskustvo sa kolegama odande bilo izuzetno pozitivno i da je znala da će tu moći da pronađe ambijent za rad koji će joj prijati.

„Ekonomski fakultet se sve više otvara ka međunarodnoj saradnji, što pokazuju i studijski programi na engleskom jeziku, kao i saradnja sa drugim fakultetima u Evropi. Činjenica da su me podržali tokom samog procesa prijave za grant Marija Kiri dodatno me je uverila da sam izabrala odličnog domaćina za svoje istraživanje“, kaže dr Avlijaš.

Istraživački projekat Sonje Avlijaš obećava da može uvesti teorijske i empirijske novine u naučnu zajednicu koja se bavi razvojem u našem regionu, ali i svim drugim regionima koji se suočavaju sa sličnim problemima. Trajaće 24 meseca a kao studije slučaja izabrala je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, te će jedan deo istraživanja sprovesti i kao gost Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar