3
Meštani sela Boće na obroncima Kopaonika, u blizini Jošaničke Banje, traže da se hitno zaustavi gradnja mini hidroelektrane na Planskoj reci. Kako ističu, gradnja MHE ne samo da je ugrozila reku i netaknutu prirodu, već je kako kažu, investitor uzurpirao privatne parcele koje se nalaze pored rečice.
Inače, sam vodozahvat i veći deo toka Planske reke nalazi u „Predelu izuzetnih odlika Željin“, koji predstavlja režim zaštite trećeg stepena, a u kojem je zabranjena gradnja bilo kakvih vodozahvata i hidroenergetskih objekata.
Takođe, planska reka je stanište potočne pastrmke i potočnog raka, koji su strogo zaštićene vrste.
Rade Pavlović, jedan od vlasnika parcela koja se nalazi u blizini reke, kaže za Nova.rs da je investitor dobio lokacijske uslove bez saglasnosti vlasnika više od 20 privatnih poseda kroz koje je planirao trasu, a to je protivno zakonu.
„Napravio je put kroz privatna imanja bez saglasnosti vlasnika. Svi ovi nelegalni radovi su prijavljeni nadležnim inspekcijama 13. maja, ali građevinska inspekcija još uvek nije izašla na teren. Uzurpirani su privatni posedi, gradilište nije ograđeno, nema građevinske table“, priča Pavlović.
On kaže da na poziv vlasnika privatnih poseda koji su ljuti zbog bahatog ponašanja investitora iz Jošaničke Banje, policija nije htela da izađe na teren.
„Ali, zato su se pojavili na poziv investitora iz Jošaničke Banje, koji je došao sa sinom u privatnom džipu bez registarskih oznaka. Osim zabrane radova i aktivnosti na području „Željin“ koje su kao takve utvrđene Zakonom o zaštiti prirode, zabranjena je izgradnja hidrotehničkih i hidroenergetskih objekata. Kao što su akumulacije i brane, uključujući i regulaciju vodotoka. Odnosno, postoji zabrana kaptažnih ili regulacionih radova u dolini potoka“, kaže Pavlović.
Na području Predela izuzetnih odlika „Željin”, na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, sprovodi se proaktivna zaštita. To znači da se mogu vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava. Zatim, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora. Ali, ne i gradnja.
Postupak zaštite prirodnog područja „Željin“ pokrenut je 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu, a da se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, područje za koje je pokrenut postupak zaštite smatra zaštićenim u skladu sa ovim zakonom.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
