Foto:shutterstock

Broj Rusa i Ukrajinaca koji su od izbjanja rata u Ukrajini došli u Srbiju, meri se desetinama hiljada, pa sve češće na ulici, u prodavnicama, kafićima i tržnim centrima možemo da čujemo ‘‘spasiba‘‘ i ‘‘zdravstvujte‘‘. Zbog najnovijih migracija, sada je u Srbiji procvetao i novi biznis, a profesori ruskog sve više su traženi za časove jezika, podjednako i za ljude koji žele da nauče ruski i za Ruse, koji žele da savladaju jezik svoje nove domovine. Privatni časovi se naplaćuju 1.000 dinara za sat vremena, a opcija su i kursevi gde oko 50 časova košta 20.000 dinara.

Prema zvaničnim podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, u Srbiji je, od izbijanja rata u Ukrajini, boravak prijavilo 20.000 Ukrajinaca i 104.000 Rusa.

Direktor tog centra, Radoš Đurović, za Nova.rs navodi da je to zvanična statistika, ali da je u realnosti teško utvrditi koliko zaista Rusa i Ukrajinaca, u svakom trenutku boravi na prijavljenoj adresi.

‘‘Ovi brojevi kojima raspolažemo su prijave boravišta, ali pojdini ljudi ne borave stalno u Srbiji. Oni odlaze, pa se vraćaju, zbog posla, porodičnih poseta, razne su opcije zbog kojih nisu stalno na prijavljenoj adresi i zbog toga ne možemo da znamo koliko je tačno Rusa i Ukrajinaca u Srbiji u svakom trenutku‘‘, objasnio je Đurović.

Ipak, evidentno je da je od februara ove godine, u našoj zemlji sve veći broj ljudi sa ruskog govornog područja, koji su se, bežeći od rata privremeno nastanili u Srbiji.

Mnogi od njih uče srpski jezik kako bi se što lakše integrisali, a odjednom su ‘‘na ceni‘‘ svi profesori ruskog, koji mogu da im pruže potrebno znanje. Na oglasima se nude privatni časovi, škole jezika organizuju grupnu nastavu, a održavaju se i onlajn kursevi.

Onlajn nastava, škola, čas, učenje, kompjuter, laptop

Foto: ShutterstockJedna od privih stanica naših novih sunarodnika je Ruski centar za nauku i kulturu ‘‘Ruski dom‘‘ u Beogadu, koji organizuje tečaj srpkog jezika.

Od septembra je taj kurs upisalo skoro 280 polaznika. Najveći broj njih, oko 70 odsto,  je na tečaju za osnovni nivo znanja, ali kako ističu imaju i polaznike na naprednijem nivou.

‘‘Većinom su to mladi ljudi, koji su u Srbiji zbog posla. Imamo i slučajeve porodičnog učenja, gde su nam cele porodice sa decom u osnovnoj i srednjoj školi, ali i penzionere koji uče srpski‘‘, rečeno je za Nova.rs u Ruskom domu.

Ističu da najveći broj polaznika upisuje bazični tečaj, koji im je kako navode, dovoljan za svakodnevni život, te da kasnije kroz redovnu komunikaciju, svoje znanje nadograđuju novim fondom reči.

Foto:shutterstock; Vesna Lalic/Nova.rs; Alys Tomlinson / ImageSource / Profimedia‘‘Naš kurs je vrlo intenzivan, nije to nikakva brza škola jezika. Prolazimo sve veštine, kao i kod učenja bilo kog drugog jezika, dakle, leksika, gramatika, čitanje, pisanje i govor. Predavanja se održavaju tri puta nedeljno i traju po 90 minuta i za to vreme naši polaznici mogu zaista da nauče osnove srpskog jezika i da se sporazumevaju u svakodnevnom životu‘‘, kažu u Ruskom domu.

Uče jezik i na Institutu za strane jezike

Povećano interesovanje za učenje srpskog je i na Institutu za strane jezike u Beogradu, koji je između ostalog prvi na ovim prostorima pokrenuo nastavu srpskog, kao stranog jezika. Profesori sa instituta su i autori udžbenika, koji se koriste u komercijalnim školama jezka, kao i na 27 univerziteta u svetu.

U Institutu za Nova.rs ističu da su oduvek u kontinuitetu imali ruske državljane na nastavi srpskog, a uglavnom su to bile diplomate, biznismeni i pojedinci koji su u Srbiju došli kao bračni partneri naših ljudi. Međutim, sada navode da je ta potražnja intenzivnija.

‘‘Koliko je to brojčano, jako teško mogu da kažem, s obzirom na veličinu institucije i broj lokacija koje imamo. Ta ljudska nesreća i okolnosti zbog kojih su ruski državljani došli kod nas, nisu razlog da se ponosimo zašto imamo sve veći broj ljudi na nastavi. Evidentno je da i u gradu viđamo mnogo Rrusa, pa je tako i  na našem Institutu povećano interesovanje‘‘, kaže dr Maja Aleksić direktorka Instituta.

Polaznicima su dostupna klasična predavanja, onlajn časovi, kao i nastava ‘‘jedan na jedan‘‘, a naša sagovornica navodi da imaju kandidate u svim modelim nastave, te da taj izbor, kako kaže, nije pitanje platežne moći, već ličnog izbora i komfora.

Po završenom kursu, svi polaznici dobijaju sertifikate usklađene sa standardima koji važe za sve evropske jezike, odnosno za nivoe A1, A2, pa do B2 nivoa, koji je neophodan za upis na neki od fakulteta u Srbiji.

Srpski za strance i na Filološkom fakuletu u Beogradu

Pri Centru za srpski kao strani jezik na Filološkom fakultetu, već su popunjena sva mesta u prvom semestru, a uveliko se upisuju i kandidati, koji će nastavu početi da pohađaju od februara naredne godine, saznaje Nova.rs na tom fakultetu.

Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Početni nivo srpskog jezika, pohađaju različiti profili ruskih i ukrajinskih državljana, a među njima, kako kažu,  ima zaposlenih ljudi, svršenih srednjoškolaca koji žele da studiraju na nekom od srpskih fakulteta, kao i studenata koji ovde nastavljaju dalje školovanje.

U prvoj grupi je značajno više Rusa nego Ukajinaca, navode na fakultetu i dodaju da je naveći broj na nivou apsolutnih početnika, dok je značajno manje kandidata koji imaju neko predznanje.

Sve traženiji  privatni časovi

U oglasima je sve više ponude i potražnje za časovima srpskog jezika za Ruse, pa tako profesori ruskog, danas mogu dobro da zarade.

Ksenija Radojičić Foto:Privatna arhiva

Profesorka iz Čačka, Ksenija Radojičić, za Nova.rs kaže da od svog znanja jezika ‘‘solidno zarađuje‘‘ i da za profesore ima posla, gde god da žive. Prema njenom iskustvu, najviše doseljenih Rusa živi u Novom Sadu i Beogradu, ali napominje da ih ima i po manjim mestima.

Njeni redovni učenici su, kako kaže, Ruskinje koje su se udale za naše ljude i sada žive u Čačku, ali ističe,  da zahvaljujući digitalnoj tehnologiji, drži i onlajn časove ljudima iz drugih mesta, koji su u Srbiju došli posle izbijanja rata u Ukrajini.


BONUS VIDEO: Rus u istočnoj Srbiji

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare