Foto:EPA-EFE/ARSHAD ARBAB Foto:EPA-EFE/ARSHAD ARBAB Foto:EPA-EFE/ARSHAD ARBAB Teška jesen za domaće finansijsko tržište autor: Daniela Ilić Krasić Biznis 22. jun. 2020. 11:12 > 22. jun. 2020. 11:13 0 Podeli vest: Analize pokazuju da je celokupan finansijski sektor uspeo da održi stabilnost tokom vanrednog stanja, ali da svim učesnicima na domaćem finansijskom tržištu predstoji teška jesen, navodi se u godišnjoj ediciji "Finansije TOP“, u izdanju ekonomskog mesečnika "Biznis i finansije". Podeli vest: Oglas Prema rang listi objavljenoj u godišnjoj ediciji "Finansije TOP", banka Inteza je vodeća u Srbiji po tržišnom učešću i ostvarenoj dobiti u 2019. godini. Prvi na listi osiguravača po ostvarenoj premiji je kompanija Dunav osiguranje."Banka Inteza je bila najprofitabilnija banka u Srbiji u 2019. godini, sa ostvarenom dobiti od preko 12,3 milijarde dinara. Mada je to nešto slabiji rezultat u poređenju sa zaradom od 12,6 milijardi dinara u 2018. godini, Inteza je zadržala lidersku poziciju", pokazuje rang lista objavljena u ediciji.Na drugom mestu je Komercijalna banka sa rekordnim profitom od devet milijardi dinara, a među prvih pet banaka po dobiti slede Unikredit banka, AIK banka i Rajfajzen banka.Prema analizi u ediciji „Finansije TOP“, banke su prošle godine uvećale neto prihod od kamata za 5,4 odsto. Uprkos napretku u osnovnoj delatnosti, bankarski sektor je zabeležio pad profita od 8,5 odsto na 63,9 milijardi dinara, pre svega usled većih ostalih rashoda i pojedinih jednokratnih efekata poput troška saniranja kredita u švajcarskim francima. Stoga je prinos na kapital bankarskog sektora ponovo pao na jednocifreni nivo (9,1%), ali je struktura ostvarenog profita kvalitetnija u odnosu na prethodne dve godine.Trend ukrupnjavanja bankarskog sektora nastavljen je i protekle godine, pa je prvih deset banaka zauzimalo preko 80 odsto tržišta, a ako se tome doda ovogodišnje preuzimanje Komercijalne od strane NLB banke, ova koncentracija premašuje 85 odsto.Ovim preuzimanjem gotovo da je završeno "mešanje karata" među glavnim bankarskim igračima u Srbiji, ocenjuje se u analizi i navodi da će banke u narednom periodu prvenstveno morati da se orijentišu na organski rast, osim ako ne dođe do neočekivanih preokreta usled posledica pandemije koronavirusa.Ono što bankare najviše brine je pad privredne aktivnosti i moguće ponovno gomilanje nenaplativih kredita, što bi usporilo kreditiranje privrede koje se ionako nije oporavilo od prethodne finansijske krize, zaključuje se u ediciji "Finansije TOP". Uticaj pandemije na finansijski sektor Prema oceni Udruženja finansijskih institucija PKS u analizi za ediciju "Finansije TOP", celokupan finansijski sektor u Srbiji je tokom vanrednog stanja reagovao veoma brzo i pružio odgovarajuću podršku najviše pogođenim industrijama i klijentima.U lizing industriji je, uprkos velikim poremećajima u nekim sektorima poput turizma i saobraćaja, došlo do zaključenja novih ugovora zahvaljujući preduzećima koja su imala pojačanu aktivnost tokom vanrednog stanja i kojasu najviše nabavljala komercijalna i putnička vozila. Penzioni i investicioni fondovi mogu očuvati stabilnost poslovanja, uprkos posledicama pandemije."Iskustvoiz proteklog perioda pokazuje da oni umeju dobro da procene rizike prilikom odluka o ulaganjima. Fondovske industrije su dovoljno likvidne da i pri nešto većim isplatama, uz smanjene uplate, mogu ispuniti svoje obaveze", ocenjuju u Udruženju finansijskih institucija PKS.No, kao i u celom svetu, konačni efekti aktuelne krize na poslovanje domaćeg finansijskog sektora moći će da se sagledaju tek kada se budu znale i ukupne posledice po realni sektor, odnosno kojom brzinom će ostatakprivrede početi da se oporavlja, navodi se u ediciji "Finansije TOP".Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram banke biznis i finansije finansije top koronavirus osiguravači pandemija poslovanje profit Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare Budite prvi koji će ostaviti komentar Pošalji komentar Pročitaj komentare (0)