Foto: Shutterstock

"Javna tajna je da mleka nema, a još je pogubnije to što nema odakle da se uveze iz Evrope. Mladi ljudi neće da se bave stočarstvom, evo moje dvoje dece su se zaposlili u Beogradu. Sada nam kreće spravljanje silaže, mi nemamo sa kim da je odradimo. Ni radnika ne možemo da nađemo", tako proizvođać Nenad Plazinić iz čačanskog sela Mršinci objašnjava situaciju sa mlekom u Srbiji. Njegova priča, ali i tvrdnje stručnjaka iz oblasti agroekonomije najavljuju - biće nestašice domaćeg, srpskog mleka, a pripremite se i za lančana poskupljenja svih mlečnih proizvoda.

O katastrofi u mlekarskoj proizvodnji Srbije svedoči i to da nema novih farmi niti onih koji bi se bavili mlekarstvom.

Naš sagovornik se bavi proizvodnjom mleka, ali kaže da je bio prinuđen da smanji farmu krava, jer je sve poskupelo, počev od repromaterijala do goriva.

„Imamo nešto više od pedeset grla, a imali smo i preko sedamdeset. Predajemo mleko po ceni od 58 dinara po litru, a imamo dosta zasušenih krava, imali smo pehove, nadam se da ćemo izaći iz njih“, objašnjava Plazinić.

Na naše pitanje da li je zadovoljan otkupnom sumom, on odgovara da kada ništa ne bi ulagali i kupovali, i kada bi ih samo muzli, bilo bi odlično.

„Imamo sopstvenu proizvodnju kukuruza na oko dvadesetak hektara, ali sve ostalo kupujemo. Tu su suncokret, soja, stočno brašno, treba platiti veterninarske usluge, održavanje mašina, to je velika muka. Nešto preklapamo, a ne znam do kada, ponešto nam ostane“, ogorčeno kaže Plazinić.Sagovornik portala Nova.rs ističe da proces odumiranja sela traje odavno, a mlečno govedarstvo se drastično smanjuje iz godine u godinu.

Plazinić ponavlja da su se mnoge farme ugasile, neki su ljudi smanjili broj grla, pa je to nezaustavljivo odumiranje stočarstva.

Nešu pomaže supruga Smilja koja muze krave i pomaže u svim poslovima.

„Sada ide kampanja silaže. Biće opet nešto kukuruza za berbu, ali suša je učinila svoje. Smanjila je prinos i lucerke i kabaste hrane. Na svu sreću prethodnih dana je bilo malo kiše, možda se lucerka oporavi“, pričaju Nešo i Smilja koje smo zatekli u štali dok sređuju poslove oko krava.

Podsećaju da je malo skočila cena mleka, ali predstavnici države su dogovorili da kilogram suncokreta staje 73 dinara što njima poskupljuje proizvodnju.

„Ja i njih razumem, ne mogu ljudi da rade za džabe. Preskupa je i suncokretova sačma koja se koristi u ishrani preživara. Soja je preskupa. A o setvi kukuruza, đubrivu i gorivu da ne govorim. Za ovoliki posao sve je to mnogo“, kažu Neša i Smilja.
Od svojih obaveza ne mogu da odu ni na odmor, ni u normalno vreme na svadbu, ali ni na shranu. Ipak, uprkos muci i odricanju planiraju da nastave sa proizvodnjom mleka, jer se time bave dugo godina.

Katastrofa traje već dugo

Naše govedarstvo je dugo već u krizi, ocenio je za Novu agroekonomski analitičar Milan Prostran.

Prema njegovim rečima Srbija je generalno smanjila broj grla (krava, svinja) od sedamdesetih godina prošlog veka. „Mi smo 1975. godine imali 2, 2 miliona krava muzara, a sada je taj broj ispod osam stotina hiljada. Dakle, govedarstvo je u velikoj krizi, a smanjenje broja krava muzara je rezultiralo smanjenjem ukupne proizvodnje mleka“, naveo je on podsetivši da će se pravo stanje grla znati nakon ovogodišnjeg popisa poljoprivrednih gazdinstava i farmi. Ipak, Prostran napominje da ima uvoza, pa se balansiraju potrebe na tržištu.

„Država jeste nešto preduzimala, davala subvencije, nama je najveći problem što je mlečno govedarstvo, ali i generalno stočarstvo bilo skoncentrisano na seoskim domaćinstvima preko 90 % od ukupnog broja koja se gase“, istakao je Prostran.

Ipak, naš sagovornik napominje da je država obećavala da će uvesti mleko u prahu za robne rezerve.

„Ako bude nestašice mleka iz domaće proizvodnje veliki trgovinski lanci će uvoziti ovu životnu namirnicu. Uvoznici se uvek lepo snađu. U tom slučaju, poskupljenja su očekivana, a ko će to imati da plati, videćemo“, zaključuje Prostran.

Bonus video: Ovaj čovek je spasio žedne krave i ovce

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare