0
Podstaknuti povoljnijom cenom maline u prethodnoj godini, mnogi proizvođači u našoj zemlji su sa više ulaganja i volje krenuli u obradu svojih zasada. Koje mere i radnje do početka vegetacije treba da primene proizvođači u plantažama maline, razgovarali smo sa dr Aleksandrom Leposavićem, sigurno jednim od najpozvanijih stručnjaka u našoj zemlji da priča na tu temu.
S obzirom da se izdanci maline trenutno nalaze u fazi dubokog odmora, savet za proizvođače koji nisu uradili hemijsko ispitivanje zemljišta je da to učine u što skorijem periodu, kaže dr Leposavić za Nova.rs.
Ovo je posebno važno imajući u vidu činjenicu da veliki broj proizvođača svoje zasade prihranjuje po određenom šablonu, a da pri tome nemaju informaciju kakav je odnos hraniva u zemljištu. Na taj način čine veći broj grešaka jer veliki broj parcela na kojima se gaji malina u našoj zemlji ima problem sa prezasićenošću osnovnim makro elementima, kao što su fosfor i kalijum, kao i to da naša zemljišta imaju deficit u sadržaju organske materije.
„Unošenjem bilo kog NPK hraniva u prezasićena zemljišta samo se još više pogoršava stanje biljaka i izaziva pojava većeg broja fizioloških problema kod izdanaka maline. Zbog toga je savet proizvođačima da ne žure sa primenom osnovnih đubriva u ovom periodu, pogotovu imajući u vidu činjenicu da se prema najavama meteorologa obilnije padavine očekuju tek krajem januara i tokom februara meseca. Pomenuo sam i nedostatak organske materije koji je sve više prisutan, a to je i jedan od razloga sve većeg smanjenja prinosa u odnosu na ranije periode kada je stajnjaka i humusa u zemljištima bilo znatno više. Činjenica je da bez dobrog stajnjaka nema rekordnih prinosa u proizvodnji maline i zbog toga rekorderi u proizvodnji maline u našoj zemlji uglavnom upotrebljavaju dobro zgoreo stajnjak poreklom od muzne stoke i to pre sadnje i svake druge godine do kraja proizvodnog veka malinjaka. Ova đubriva se rasturaju u trake (0,5 m sa jedne i 0,5 m sa druge strane reda špalira) u rano proleće, odmah nakon vezivanja izdanaka, a potom zaoravaju ili na drugi način prekrivaju zemljom. Posebno napominjem značajnost istovremenog pokrivanja stajnjaka zemljom jer ukoliko se to ne učini za kratko vreme stajnjak gubi i preko 50% od svoje upotrebne, odnosno hranljive vrednosti. To isto važi i za druga organska đubriva“, ukazuje dr Leposavić.
Ovaj stručnjak savetuje da se u narednom periodu izvrši i obilazak zasada u cilju utvrđivanja kondicionog stanja izdanaka i eventualnog prisustva bolesti i štetočina na njima. Sa zaštitom malinjaka ne treba žuriti jer u proizvodnji maline važi pravilo da ne postoji zimsko tretiranje i to je još jedna od grešaka koju naši proizvođači čine. Leposavić savetuje da se sa zaštitom maline krene tek sa jasnim kretanjem vegetacije i tada ova mera daje pun efekat.
Zimske dane je potrebno iskoristiti i za popravku naslona, stavljanje mamaca protiv glodara, nabavku mineralnih hraniva i pesticida ali i ništa manje značajno, proizvođači trebaju da obnove postojeće i steknu nova znanja iz oblasti proizvodnje jer je činjenica da do stagnacije i pada prinosa u ovoj, ali i u svim drugim proizvodnjama dolazi onda kada proizvođač pomisli da sve zna i da za njega ne postoje nikakve tajne, podseća on.
To je pravilo bez izuzetka i zbog toga malinari, čiji plodovi u Republici Srbiji godišnje donose preko 200 miliona evra, treba dobro da se informišu i svojim pitanjima utvrde verodostojnost nečijeg znanja. To je naročito važno jer su proizvođači, ne samo maline već i drugog voća već duži niz godina prepušteni „sveznajućim“ trgovcima đubrivima i preparatima, čija potrošnja raste, a prinos i prihod proizvođača konstantno opada, zaključio je za naš portal, jedan od najboljih stručnjaka u oblasti malinarstva u Srbiji i regionu, dr Aleksandar Leposavić.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
