Oglas

narodna-banka-srbije-8-n1-4066
Foto: N1
Foto: N1

NBS: Smanjena projekcija BDP-a za ovu godinu

autor:
18. maj. 2022. 13:36

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je zbog negativnih efekata konflikta u Ukrajini smanjila projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini na 3,5 do 4,5 odsto.

Oglas

"Prema našoj novoj projekciji rast BDP-a u ovoj godini kretaće se u rasponu od 3,5 do 4,5 odsto, što je za 0,5 procentnih poena niže od naših očekivanja u februaru", rekla je Tabaković na prezentaciji Izveštaja o inflaciji za maj.Dodala je da su to učinile i druge relevantne međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Evropske banke za obnove i razvoj (EBRD) i Consensus Forecasts-a."Važno je naglasiti da je korekcija privrednog rasta najniže za Srbiju gotovo najmanja među zemljama regiona", rekla je Tabaković.Dodala je da su ključni faktori revizije naniže projekcije realnog rasta BDP-a, međunarodna kretanja, negativni efekti konflikta u Ukrajini i procena nižeg privrednog rasta u zoni evra i zemljama regiona.Pod pretpostavkom da neće doći do dodatnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija i prekida u snabdevanju gasom na globalnom nivou, u srednjem roku projekcija rasta BDP-a Srbije zadržana je, kako je rekla, u rasponu od četiri do pet odsto godišnje, uz dalji rast zaposlenosti.Povoljnim srednjoročnim izgledima privrednog rasta, pored očuvane makroekonomske i finansijske stabilnosti i investicionog i potrošačkog poverenja, doprinose i, kako je rekla, povećani proizvodni kapaciteti pre svega u sektoru razmenljivih dobara, kao i očekivana realizacija planiranih strateških infrastrukturnih projekata.To bi, prema njenim rečima, trebalo da rezultira i time da investicije u osnovna sredstva naredne godine prestignu poželjan nivo od 25 odsto BDP-a i nastave da rastu."Povećan uvoz energenata, u najvećoj meri kao posledica rasta uvoznih cena, odrazio se i na povećanje deficita tekućeg računa i pojačane deprecijacijske pritiske na domaćem deviznom tržištu od početka godine. Po tom osnovu korigovali smo i našu projekciju deficita tekućeg računa za ovu godinu sa ispod pet odsto, koliko smo očekivali u februaru, na 6,5 odsto BDP-a", rekla je Tabaković.Dodala je da je važno naglasiti da je i prema procenama NBS i MMF-a, to i dalje nivo koji obezbeđuje eksternu održivost.U narednim godinama očekuje se, kako je rekla, smanjenje učešća deficita tekućeg računa u BDP-u ka nivou od pet odsto, uz pretpostavljenu normalizaciju cena energenata i značajnu pokrivenost deficita neto prilivima stranih direktnih investicija.Na deprecijacijske pritiske uticali su, prema njenim rečima i povećana averzija prema riziku u uslovima neizvesnosti na međunarodnom finansijskom tržištu, kao i rast tražnje građana za efektivnim stranim novcem u prvim nedeljama od izbijanja konflikta.U suprotnom smeru delovao je, kako je rekla, priliv stranih direktnih investicija, koji je u četiri meseca iznosio 745 miliona evra i koji je ostao projektno i geografski rasprostranjen.Deprecijacijske pritiske NBS ublažavala je intervencijama na deviznom tržištu kojima je bankama obezbeđena dodatna devizna likvidnost, a u aprilu i povećanjem referentne kamatne stope, tako da je dinar prema evru ostao gotovo nepromenjen."Čuvanjem stabilnosti kursa dinara prema evru uspeli smo da sprečimo da se prelivanje rasta uvoznih cena energenata i hrane na ostale cene dodatno pojača efektima deprecijacije dinara, kao što je to bio slučaj u prethodnim epizodama visokog rasta tih cena, kao i da sprečimo pad potrošačkog i investicionog poverenja", rekla je Tabaković.Dodala je da je NBS "zahvaljujući odgovornom vojdenju ekonomske politike i proaktivnom delovanju prethodnih godina uvećala devizne rezerve da bi se koristile za odgovor na krize poput ovih s kojima se suočavamo u poslednje dve godine".I pored značajnih intervencija u martu, kako je rekla, devizne rezerve zemlje ostale su na adekvatnom nivou od 14,1 milijarde evra, koliko iznose na kraju aprila, obezbeđujući pokrivenost pet meseci uvoza robe i usluga, što je gotovo dvostruko više od kriterijuma kojim se utvrđuje njihova adekvatnost.Prioritet monetarne politike i dalje će, kako je ocenila, biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem rastu i razvoju privrede, kao i daljem rastu zaposlenosti i povoljnom investicionom ambijentu.Tabaković je rekla da će, prema novoj centralnoj projekciji, međugodišnja inflacija u drugoj polovini ove godine imati opadajuću putanju, premda s višeg nivoa nego što se očekivalo u februaru.Kako je dodala, u granice cilja inflacija će se, najverovatnije, vratiti u drugoj polovini naredne godine, a zatim nastaviti da usporava.Ona je podsetila da je u aprilu prvi put u poslednjih devet godina, povećana referentna kamatna stopa za 50 baznih poena, a u maju isto toliko i da sada iznosi dva odsto.Prilikom donošenja ovih odluka vodilo se, prema njenim rečima, računa o tome da monetarna politika bude konzistentna sa ostvarivanjem cenovne stabilnosti u srednjem roku, ali i da uslovi finansiranja i dalje ostanu relativno povoljni sa stanovišta obezbeđenja nastavka stabilnog rasta kreditne i ukupne ekonomske aktivnosti.Kreditna aktivnost je, kako je rekla, ubrzana u odnosu na kraj 2021. i u martu je bila za 12,1 odsto viša nego godinu dana ranije, a njena sektorska i namenska struktura potvrđuju da je ostala važan faktor obezbeđenja sredstava za proizvodnju i finansiranje investicija i potrošnje.Tabaković je rekla da rastu kreditne aktivnosti doprinose i očuvano finansijsko zdravlje banaka, kao i kvalitet njihove aktive, o čemu svedoči dodatno smanjeno učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima na 3,4 odsto u martu, što je gotovo najniži nivo do sada, kao i pokazatelj adekvatnosti kapitala od oko 20 odsto, koji je znatno iznad regulatornog minimuma."I u narednom periodu nastavićemo da pratimo i ocenjujemo faktore iz domaćeg i međunarodnog okruženja, koji će opredeljivati i naše buduće odluke i korake. U zavisnosti od geopolitičkih dešavanja i kretanja ključnih faktora inflacije i iz domaćeg i međunarodnog okruženja, NBS će procenjivati da li ima potrebe za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uslova ili efekti prethodnog zaoštravanja obezbeđuju održiv povratak inflacije u granice cilja u horizontu projekcije", rekla je Tabaković.BONUS VIDEO Da li i na koji način Narodna banka Srbije štiti građane od inflacije

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=daliinakojinainnarodnabankasrbijetitigraaneodinflacije-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3207482"]***Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare