Oglas

h_55179619-1024x722.jpg
Foto: EPA-EFE/KHALED ELFIQI
Foto: EPA-EFE/KHALED ELFIQI

Nakon mesec dana zabrane izvoza, Srbija sada traži nova tržišta za pšenicu

autor:
10. maj. 2022. 10:47

Vlasti u Srbiji su, nakon jednomesečne zabrane izvoza pšenice, u potrazi za novim tržištima u pokušaju da nadomeste manjak nastao usled rata u Ukrajini, javlja Radio slobodna Evropa (RSE).

Oglas

Cene pšenice su, od početka invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara, porasle za približno 21 odsto, a s obzirom da Rusija i Ukrajina doprinose trećini globalnog izvoza pšenice, vitalne količine žitarica u svetu zarobljene u obe zemlje.Zvaničnici u Srbiji su u celoj situaciji videli šansu, pa su sa najvišeg nivoa pojačali svoje diplomatske aktivnosti kako bi pšenicu iz Srbije plasirali na afričko i azijsko tržište.Srbija je u 2021. godini proizvela 3,5 miliona tona pšenice, a prema procenama Republičkog zavoda za statistiku, za popunjavanje robnih rezervi i semenski materijal potrebno joj je nešto više od 1,5 miliona tona hlebnog zrna, šo znači da je za izvoz preteklo dva miliona tona.Od prošle žetve do kraja aprila 2022. kupcima u inostranstvu isporučeno je oko 835.500 tona pšenice i 95.500 tona brašna.Prošle jeseni pšenicom je zasejano 630.000 hektara i, uz povoljne vremenske prilike i prosečan prinos po hektaru, očekuje se rod veći od tri miliona tona, piše RSE.Zbog toga je, dva meseca nakon odluke Vlade Srbije da privremeno zabrani izvoz osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda – pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i suncokretovog ulja, ta odluka promenjena.Vlada Srbije donela je 10. marta Odluku o zabrani izvoza pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i rafinisanog ulja uz obrazloženje da se na taj potez odlučila zbog sprečavanja težih poremećaja na domaćem tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, obezbeđivanja prehrambene sigurnosti stanovništva i zaštite standarda građana.U međuvremenu Vlada je, pod pritiskom izvoznika i poljoprivrednika, već krajem marta odobrila mesečne kvote za izvoz manjih količina tih žitarica, brašna i ulja. Krajem aprila, uz obrazloženje da je "snabdevenost domaćeg tržišta ovim proizvodima stabilna", usledilo je povećanje kvote za izvoz pšenice na 220.000 tona i pšeničnog brašna na 23.000 tona mesečno.BONUS VIDEO - Mogu li proizvođači brašna, ulja, žita i kukuruza i trgovci da nadoknade izgubljeno

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=moguliproizvoaibranauljaitaikukuruzaitrgovcidanadoknadeizgubljeno-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="3403170"]Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare