CORDELIA MOLLOY / Sciencephoto / Profimedia

Gotovo zaboravljeni antibiotik koji je razvijen pre oko 80 godina ponovo bi mogao da bude u upotrebi, kao potencijalno rešenje za superbakterije otporne na današnje lekove.

Polovina lekova za ubijanje bakterija koje danas koristimo su varijacije jedinjenja pronađenih pre skoro jednog veka. Antibiotik streptotricin izolovan je 1940-ih, zbog svog potencijala u lečenju infekcija uzrokovanih bakterijama koje su poznate kao gram-negativne.

Za razliku od gram-pozitivnih bakterija, ovi mikrobi nemaju robustan ćelijski zid koji napadaju mnogi antibiotici, a pronalaženje alternativa bio je jedan od velikih izazova za farmaceutsku industriju. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2017. objavila listu najopasnijih patogena otpornih na lekove i većina su bile gram-negativne bakterije.

Ali, uprkos svom potencijalu za ubijanje bakterija, streptotricin je ocenjen kao previše toksičan za zdravlje ljudskih bubrega u jednoj studiji i kasnije je izgubljen u naučnoj literaturi.

Patolog Džejms Kirbi sa Univerziteta Harvard i njegove kolege sada ga ponovo proučavaju, istražujući njegov potencijal pod novim imenom – nourseothricin.

„Sada sa pojavom patogena rezistentnih na više lekova, za koje je malo ili uopšte nema dostupnih aktivnih antibiotika za lečenje, vreme je da se ponovo razmotri i istraži potencijal onoga što smo ranije prevideli“, rekao je Kirbi za ScienceAlert.

Nourseothricin je prirodni proizvod napravljen od bakterija u zemljištu koje su gram-pozitivne. To je zapravo mešavina antibiotika, kojoj su data pojedinačna imena kao što su streptotricin F (S-F) i streptotricin D (S-D).

Dok nourseothricin i S-D pokazuju toksične efekte na ćelije bubrega u laboratoriji, Kirbi i njegove kolege su sada ustanovili da to nije slučaj sa S-F. Ovo jedinjenje je i dalje veoma efikasno u ubijanju gram-negativnih bakterija otpornih na lekove, ali u koncentracijama koje nisu toksične.

U ispitivanju na miševima, S-F je zapravo uspeo da ubije soj bakterija koji se pokazao otpornim na brojne postojeće lekove, a da je bio minimalno ili nimalo toksičan.

„Ova jedinjenja nude specifično rešenje za prodiranje u odbrambene mehanizme gram-negativnih patogena“, navodi Kirbi.

Precizni detalji kako streptotricin reaguje još nisu jasni, ali izgleda da se antibiotik vezuje za gram-negativne bakterije i koristi svoju sposobnost za stvaranje proteina na drugačiji način od drugih lekova. Ako istraživači uspeju da shvate kako, to bi im moglo pomoći da razviju potpuno novu klasu lekova za bakterije koje su se do sada pokazale veoma otpornim.

Kirbijev tim već istražuje kako da poboljšaju prirodne streptotricine, kao što je S-F, da rade još bolje kao ubice superbakterija. On kaže da se „raduju ponovnom interesovanju za ovu istorijski značajnu, ali davno zaboravljenu klasu antibiotika“.

Bonus video: Prof. dr Milica Bajčetić: Velika je zabluda da su antibiotici lek za viruse

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar