Možda ste se nekada zapitali šta se zapravo dešava kada prestanete da koristite dezodorans ili antiperspirant. Dok neki od nas ne mogu da zamisle dan bez ovih proizvoda, drugi se pitaju da li ih uopšte vredi koristiti. Iako je znojenje potpuno prirodan proces, ono što najčešće izaziva neprijatan miris jesu bakterije koje razgrađuju znoj.
Dezodoransi uglavnom maskiraju neprijatan miris koji nastaje kada se znoj pomeša s bakterijama na koži. Sadrže antibakterijske sastojke koji smanjuju supstance odgovorne za neugodan miris.
Antiperspiranti deluju drugačije oni privremeno blokiraju znojne kanale i smanjuju znojenje. Mnogi savremeni proizvodi kombinuju oba efekta, istovremeno sprečavajući vlagu i ublažavajući miris.
Ako prestanete da ih koristite, moguće je da ćete u početku primetiti jači miris tela, dok se mikrobiom kože ponovo ne uravnoteži. Isto važi i kada prelazite sa proizvoda koji sadrže aluminijum na one prirodne. Važno je znati da ćete se i dalje znojiti, a nakupljanje bakterija i gljivica može dodatno pojačati miris.

Mit 1: Aluminijum u antiperspirantima izaziva rak
Istraživanja nisu pokazala nikakvu vezu između dezodoransa ili antiperspiranata i raka. Količina aluminijuma koju koža apsorbuje je minimalna manja nego količina koju unosimo hranom i ne postoji dokaz da povećava rizik od raka dojke.
Mit 2: Dezodorans nakon brijanja uzrokuje rak
Ne postoje dokazi da nanošenje dezodoransa odmah nakon brijanja povećava rizik od raka. Moguća je iritacija kože zbog sićušnih posekotina, ali to ne znači da hemikalije ulaze u telo u štetnim količinama.
Mit 3: Potrebna vam je “detoksikacija” pazuha
Prestanak korištenja dezodoransa ili prelazak na drugi proizvod ne „čisti“ telo. Znoj uklanja veoma malo toksina njegova glavna uloga je hlađenje organizma.

1. Pranje antibakterijskim sapunom
Svakodnevno pranje pazuha i drugih područja sa intenzivnim mirisom može smanjiti broj bakterija i ublažiti miris.
2. Benzoil-peroksid
Ovaj sastojak smanjuje bakterije koje izazivaju neprijatan miris, ali može iritirati kožu i izbeliti odeću.
3. Blage kiseline
Proizvodi sa glikolnom ili salicilnom kiselinom stvaraju kiselo okruženje koje smanjuje bakterije i deluju kao blagi piling kože.
4. Dermatološki tretmani
Botoks može znatno smanjiti znojenje i neprijatan miris, ali je skup i često nije pokriven zdravstvenim osiguranjem.
5. Prihvatite prirodan miris tela
Neki ljudi se jednostavno manje znoje ili imaju slabiji telesni miris. Na miris utiču genetika, stres, ishrana, lekovi i temperatura. Upoznajte svoj prirodan miris i prilagodite navike higijene i ishrane.
Ako primetite osip, dugotrajnu iritaciju kože ili naglo pojačano znojenje i neprijatan miris, obratite se dermatologu. Mogući uzroci uključuju kontaktni dermatitis ili hiperhidrozu, koji zahtevaju stručno lečenje.
Izvor: KreniZdravo
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare