So se smatra neizostavnim delom svake dobro opremljene kuhinje, jer poboljšava ukus jela.
Ipak, s njenom upotrebom ne treba preterivati, jer prekomerno konzumiranje može doprineti brojnim zdravstvenim problemima, među kojima je i povećan rizik od povišenog krvnog pritiska. Prema najnovijim istraživanjima, so takođe može povećati rizik od nastanka raka želuca – i to za čak 40 odsto.

U istraživanju objavljenom u aprilu 2024. u časopisu Gastric Cancer, naučnici su analizirali podatke više od 500.000 ljudi iz Velike Britanije. Rezultati su pokazali da su osobe koje su dodatno solile hranu imale 41% veći rizik od razvoja raka želuca u poređenju s onima koji so nikada ili retko dodaju jelima.
Slične korelacije između prekomerne upotrebe soli i rizika od raka želuca utvrđene su i u analizi objavljenoj 2014. godine u časopisu Advances in Nutrition and Cancer.
Kako dolazi do toga? Povezanost između soli i raka želuca objašnjava se interakcijom soli sa želudačnom sluzokožom. Visok unos soli može dovesti do stvaranja jedinjenja poput nitrita i N-nitroznih spojeva, za koje je poznato da su kancerogeni, objašnjava dijetetičarka Šruti K. Bardvadž. Ove supstance vremenom mogu oštetiti sluzokožu želuca i povećati verovatnoću nastanka kancerogenih ćelija.

Preterano unošenje soli može uticati na zdravlje creva na više načina, uključujući:
1. Neravnoteža crevne mikrobiote
Prekomerni unos soli može narušiti ravnotežu mikrobioma u crevima, što dovodi do porasta štetnih i smanjenja korisnih bakterija. Ovo narušavanje poznato kao disbioza, može pogoršati varenje, oslabiti imunitet i povećati rizik od stanja poput sindroma iritabilnog creva i upalnih bolesti creva.
2. Nastanak čireva
Zbog prekomerne konzumacije soli mogu nastati gastritis i peptični ulkus, koji izazivaju nadimanje, bolove u stomaku i mučninu.
3. Hipertenzija i creva
Bardvadž ističe da prevelik unos soli povećava rizik od hipertenzije, koja može oštetiti krvne sudove u celom telu, uključujući i one u digestivnom traktu. Posledice se mogu manifestovati kao krvarenje, čirevi ili ishemijska bolest creva.
Preporuka Svetske zdravstvene organizacije je da odrasli ne unose više od 5 grama soli dnevno, što je nešto manje od jedne ravne kašičice. Evo nekoliko saveta kako da smanjite njen unos:
1. Izbegavanje visoko prerađene hrane
Hrana bogata konzervansima i pojačivačima ukusa, kao što su slanina, kobasice, suhomesnati proizvodi, konzerve, čips i slani grickalice, često sadrži velike količine soli i treba je izbegavati.
2. Upotreba začina i bilja umesto soli
Umesto preterivanja sa solju, eksperimentišite s ukusima – koristite razne začine, začinsko bilje i sok od citrusa za obogaćivanje jela.
3. Proveravajte sadržaj natrijuma na deklaracijama
Prilikom kupovine obraćajte pažnju na količinu natrijuma navedenu na pakovanju. Kad god je moguće, birajte proizvode sa smanjenim sadržajem natrijuma.