Beli otvori, teorijske suprotnosti crnih rupa, mogu izbacivati materiju, ali ne dozvoljavaju ulazak. Dok crne rupe zarobe sve što "progutaju", beli otvori su izuzetno energetski snažni i sjajni. Beli otvori suprotstavljaju se zakonima termodinamike, što njihovo postojanje čini vrlo malo verovatnim. Neki naučnici spekulišu da bi Veliki prasak ili gama-zračni bljeskovi mogli biti povezani s belim otvorima. Beli otvori ostaju isključivo teorijski, bez ikakvih posmatranih dokaza koji bi ih podržali.
Crne rupe su dugo fascinirale naučnike zbog svoje sposobnosti da zarobe sve što pređe njihov horizont događaja. Ali, šta ako postoji njihov protivnik? Tu nastupaju beli otvori – teorijske singularnosti iz kojih ništa ne može ući, ali iz kojih se energija i materija izbacuju ogromnom silom.
Prvi put predloženi 1970-ih, beli otvori su u suštini crne rupe u obrnutom smeru. Osnivaju se na istim jednačinama opšte teorije relativnosti, ali s vremenom koje teče u suprotnom pravcu. Dok crna rupa privlači materiju i ne dozvoljava joj da pobegne, beli otvor bi odbijao materiju, oslobađajući visokofrekventno zračenje i svetlost.
Ipak, beli otvori se suočavaju sa značajnim naučnim izazovima. Zakoni termodinamike, naročito entropije, čine malo verovatnim da materija može da se kreće unazad u vremenu, što bi beli otvori zahtevali. Takođe, uvoditi singularnost u Univerzum bez prethodnog kolapsa protivreči trenutnom razumevanju kosmičke evolucije.
Iako beli otvori nikada nisu posmatrani, određene pojave izazvale su znatiželju naučnika. Na primer, gama-zračni bljeskovi, najsjajnije eksplozije u Univerzumu, smatrani su potencijalnim kandidatima za bele otvore. Astrofizičari 2011. godine su spekulisali o neobičnom gama-zračnom bljesku, iako ga je NASA pripisala formiranju crne rupe.
Još jedna smela hipoteza povezuje Veliki prasak sa supermasivnim belim otvorom, iako ovo dolazi u sukob s modernim kosmološkim modelima inflacije i uslovima ranog Univerzuma.
Neki teoretičari predlažu da bi crne rupe mogle da se razviju u bele otvore na kraju svojih životnih ciklusa. Međutim, čini se da crne rupe žive milijardama godina, verovatno duže od trenutnog starosnog doba Univerzuma, što ovu transformaciju čini samo hipotetičkom.
Moguće je i da su mali primordijalni crni otvori evoluirali u bele otvore, potencijalno doprinoseći tamnoj materiji. Ipak, nijedan dokaz posmatranja ne podržava ovu tvrdnju.
Beli otvori ostaju fascinantan koncept u teorijskoj fizici, nudeći zanimljivu suprotnost crnim rupama. Ako bi ikada bili otkriveni, preokrenuli bi trenutno razumevanje prostor-vremena i kosmičkih zakona. Međutim, za sada ostaju u domenu matematičke mašte, čekajući dokaze koji bi mogli spekulacije pretvoriti u otkriće.