Zašto su Nostradamusova predviđanja za 2026. godinu trenutno preplavila društvene mreže i šta se tačno krije iza svega?
Proročanstva francuskog astrologa Nostradamusa iz 16. veka izazvala su talas viralnih teorija o Trećem svetskom ratu i veštačkoj inteligenciji koja preuzima kontrolu. Milioni ljudi na internetu analiziraju njegove zagonetne katrene, dok ovaj trend dominira TikTokom, X-om i Jutjubom, a teorije zavere dostižu vrhunac.
Savremeni tumači tvrde da je Nostradamus predvideo veliku katastrofu za 2026. godinu. Verujući u to, njegovi sledbenici smatraju da katreni ukazuju na izbijanje Trećeg svetskog rata između svetskih sila. Kao dokaz navode napetosti u više regiona sveta, tvrdeći da se proročanstvo upravo ostvaruje. Navodno, predviđanja takođe upozoravaju i na to da će napredni sistemi veštačke inteligencije preuzeti kontrolu, tj. da čovek više neće imati dominantni uticaj nad njima.
„Živi Nostradamus“, savremeni vidovnjak po imenu Atos Salome, znatno je pojačao ove teorije. Prema pisanju New York Posta, Salome tvrdi da je imao više tačnih predviđanja, poput onih da će Ilon Mask kupiti Tviter. On upozorava da će veštačka inteligencija između 2025. i 2026. godine dostići tačku bez povratka. Njegova predviđanja direktno podstiču trenutne viralne trendove.
„Sistemi veštačke inteligencije postaće dovoljno moćni da oponašaju ljudsko razmišljanje i da deluju u više oblasti istovremeno. Gubimo kontrolu dok se sve više moći prenosi na mašine“, kazao je Salome.
Korisnici TikToka i X-a trenutno su opsednuti Nostradamusovim predviđanjima za 2026. godinu. Sadržaj spaja zabavu i iskrenu anksioznost zbog stvarnih globalnih pretnji. Razvoj veštačke inteligencije napreduje neverovatnom brzinom, pa priče o apokalipsi deluju sve uverljivije. Geopolitičke tenzije širom sveta takođe doprinose verovanju u mogućnost rata.
Internet kultura obožava misteriozna proročanstva jer se mogu tumačiti na bezbroj načina. Jedna osoba izraz „kosmička vatrena kugla“ vidi kao nuklearni rat. Druga u tome vidi udar meteora. Upravo ta dvosmislenost neprestano drži ljude zainteresovanima. Vrednost zabave podstiče deljenje, a time se sadržaj širi ogromnom brzinom, piše Red94.net.
Kultura slavnih se ovde prepliće sa kulturom teorija zavere. Na Instagramu, Jutjubu i striming platformama neprestano se objavljuje sadržaj o Nostradamusu. Posebno mlađa publika pokazuje veliko interesovanje za ove mistične narative. Granica između zabave i stvarnog verovanja na internetu potpuno se briše.
Istoričari i naučnici gotovo jednoglasno odbacuju Nostradamusova proročanstva kao autentično predviđanje budućnosti. History.com, Britannica i akademski istraživači ukazuju na jednostavnu, ali neprijatnu istinu – niko nikada nije uspeo da predvidi konkretan budući događaj pre nego što se on desio.
Kritičari ističu ključnu logičku grešku u analizama Nostradamusovih tekstova. Njegovi katreni ne sadrže nikakve konkretne datume, imena, niti proverljive detalje. Vernici njegove maglovite metafore naknadno povezuju sa događajima koji su se već dogodili. Ova pojava se u akademskim krugovima naziva retroaktivno prilagođavanje (eng. retrofitting).
Tehnika funkcioniše ovako: kada se neki događaj dogodi, pristalice pronađu katren koji tome donekle odgovara, ako se dovoljno slobodno protumači. A pre događaja niko ne koristi njegova proročanstva uspešno. Ovaj jednostrani obrazac dokazuje da predviđanja zapravo nisu proročanska.

Ipak, mnogi ne razlikuju spekulacije u svrhu zabave od stvarne analize činjenica. Priče postaju viralne delimično zato što su predstavljene kao tajanstvene, a ne kao nešto što je već jasno opovrgnuto.
Kreatori sadržaja na TikToku ostvaruju milione pregleda komentarišući ova proročanstva. Retko kada napominju da istoričari ta predviđanja kategorički odbacuju kao istinita. Tako nastaju informacione praznine, gde zabava zamenjuje obrazovanje na internetu.
Psihološka istraživanja pokazuju da uporno izlaganje apokaliptičnim narativima može izazvati stvarnu anksioznost. Posebno su mladi ljudi skloni da ove sadržaje nesvesno internalizuju jer ih svakodnevno konzumiraju. BBC i akademske studije pokazale su da masovna izloženost teorijama zavere povećava nivo stresa.
Same teorije nisu nužno opasne, ali postaju problem kada se rašire u velikim razmerama. Kada milijarde ljudi dele slične sadržaje o smaku sveta, kolektivna anksioznost primetno raste. Stručnjaci za mentalno zdravlje sada prate ovaj fenomen poznat kao trend apokaliptične anksioznosti.
Kultura zabave ovde se na opasan način prepliće sa tim efektom. Filmovi, serije i društvene mreže istovremeno promovišu i scenarije kraja sveta i beg od stvarnosti kroz fantaziju. Granica između zabave i zabrinutosti za mentalno zdravlje postaje ozbiljno zamagljena.
Istorijski gledano, kada se velika Nostradamusova predviđanja ne dogode, vernici jednostavno pomeraju datume unapred. Ako Treći svetski rat ne izbije 2026. godine, tumačenja se brzo preformulišu u: „počinje 2027.“, „dogodiće se 2028.“ ili „proces je započeo 2026. godine“.

Ova strategija pomeranja cilja održava veru sledbenika beskonačno dugo. Neuspešna predviđanja nikada zapravo ne uništavaju uverenje jer su mogućnosti tumačenja neograničene. Psiholozi taj fenomen nazivaju upravljanje kognitivnom disonancom.
Stvarni globalni rizici poput klimatskih promena, geopolitičkih sukoba i etike veštačke inteligencije zaslužuju ozbiljnu pažnju. Nostradamusova proročanstva odvlače fokus od rešavanja stvarnih problema koji zahtevaju konkretne akcije. Narativi iz zabavne industrije postaju prepreka racionalnom usmeravanju zabrinutosti.
Možete uživati u teorijama zavere kao u vidu zabave, ako to želite – sve dok razumete da su one fikcija, a ne predviđanje. Takav pristup čuva mentalnu ravnotežu, a čini se da je kritičko razmišljanje sada važnije je nego ikada.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare