Pomeranje sata
Pomeranje sata; Foto: Jozef Polc / Alamy / Alamy / Profimedia

Letnje računanje vremena u Srbiji počelo je danas u 2 sata posle ponoći pomeranjem kazaljki za jedan sat unapred, na 3 sata. A to što imamo sat vremena manje za spavanje zapravo je veći problem nego što mislimo - postoji čitav niz negativnih posledica koje ova praksa nosi.

Prvi deo, svakako, odnosi se na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca. Problem je upravo u tom jednom satu ukradenom od sna, što prelazak na letnje računanje vremena čini težim i opasnijim nego prelazak na zimsko računanje vremena, kad dobijamo dodatni sat za spavanje.

Istraživanja su pokazala da pomeranje kazaljki unapred posebno nepovoljno deluje na naš bioritam i utiče na energiju. Naime, naš unutrašnji sat, koji reguliše procese u organizmu, biva pomeren, neusklađen sa nametnutim vremenom.  Osećanje neispavanosti, umora, iscrpljenosti, glavobolje, malaksalost… Tek su blaži simptomi stanja koje izazivaju ovakve promene u spavanju, a poredi se s džetlegom. Najviše pogađa decu, starije ljude i hronične bolesnike, a naučnici su uočili i povećane rizike za dijabetes, gojaznost, srčane bolesti, depresiju, pa čak i neke oblike raka.

„Nagle, pa i male promene ritma sna mogu da imaju jako štetan efekat“, istakao je Amnit Sandu sa Univerziteta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila skok broja srčanih udara za oko 25 odsto dan nakon početka letnjeg računanja vremena.

Istraživači u Kanadi su s pomeranjem sata i slabljenjem koncentracije izazvanim promenom bioritma, povezali i veći broj saobraćajnih nesreća, dok su podaci istraživača s Mičigen univerziteta pokazali da pomeranje sata utiče i na povećan broj nesreća na radu.

Osnovna ideja uvođenja letnjeg vremena bila je da se bolje iskoristi dnevna svetlost, da se „produži dan“, uštedi energija, poveća produktivnost… Ali koliko to smisla ima danas, s načinom života koji nosi određene fleksibilnosti u pogledu vremena?

Pročitajte još:

Ispostavilo se da je ušteda energije minimalna, a u nekim slučajevima i veća nego što bi bila bez pomeranja sata – manja potrošnja u domaćinstvima u večernjim satima nadoknađuje se u jutarnjim, a erkondišni, kompjuteri i slični uređaji čine ovaj način razmišljanja besmislenim. Iskustvo proteklih godina pokazalo je da i ekonomija trpi gubitke zbog ove prakse, a produktivnosti svakako ne doprinosi činjenica da ljudi ustaju nekad i pre izlaska sunca.

Na kraju, tu je i neusaglašenost između vremenskih zona i zemalja koje ne prelaze sa zimskog na letnje računanje vremena, što pravi dodatnu zbrku.

Danas na svetu čak 110 od 192 države koristi letnje računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, podseća Nacionalna geografija. Većina evropskih zemalja prelazi na letnje računanje vremena izuzev Rusije, Islanda, Belorusije i Gruzije, ali su poslanici Evropskog parlamenta prošle godine izglasali su da se ukida pomeranje sata od aprila 2021. godine. Dotad će sve zemlje EU morati da odaberu letnje ili zimsko računanje vremena, ali Vlada Srbije još nije razmatrala to pitanje, saopšteno je iz Direkcije za mere i dragocene metale Srbije.