Ivan Aradnđelović, Domokoš Sabo, Čaba Banto, foto Damir Vujković

Na Paliću atmosfera nije toksična, ovde smo odmah hteli da dođemo, zbog fantastične atmosfere, utisci su sineasta koji su se na polovini 31. Festivala evropskog filma Palić predstavili na susretu s medijima na Velikoj terasi.

Ekipa filma „Kalmanov dan“, koji je u Glavnom takmičarskom programu festivala prikazan sinoć, priznala je da je stvaranje bio dugačak proces. Čaba Banto, direktor fotografije i Domokoš Sabo, glumac istakli su da su iz saradnje s rediteljem Sabučom Hajduom naučili mnogo:

– Od početka smo imali ideju da imamo duge kadrove, zbog dužine tekstova. Pokušali smo da prikažemo kako danas izgleda kad imate dete u porodici, njegovo odrastanje, probleme u bračnoj zajednici koje donosi dete. Pošto je ovo bila pozorišna predstava pre nego je snimljen film, imali smo dovoljno vremena da se bavimo tehničkom stranom. A sam film je, verovali ili ne, snimljen za samo 10 dana – priznali su, dokazavši da su čuda moguća.

Andraš Fesos, foto Damir Vujković

Producentkinja filma „Kad svane dan“ Vanja Sremac, koji je večeras pred publikom u okviru Glavnog takmičarskog programa na Letnjoj pozornici, predstavila je islandsko-holandsko-hrvatsku koprodukciju premijerno prikazanu u Kanu, u programu Izvestan pogled pre dva meseca:

– Značilo je puno, jer otvoriti taj program u Kanu je ostvarenje svih snova. Kad smo dobili poziv naravno da smo rekli-da. Divno je da sedite tamo i da vam Pjer Fremo predstavlja film. Mogućnosti za film su narasle u Kanu, svi su pitali, odmah smo dobili agenta za prodaju. Ali, na Palić smo sami hteli da dođemo – iskrena je bila Vanja. Napomenula je da je „magičnom reditelju Runaru Runarsonu ideja bila da smesti film u jedan dan, od jednog zalaska sunca do drugog, zbog čega su snimali kad je najduži dan“.

Vanja Sremac 2, foto Damir Vujković

– Priča filma uopšte nije vesela. Ali, to su Islanđani. Ti mladi ljudi u ranim dvadesetim se prvi put susreću s gubitkom i njih taj doživljaj menja, jer se ne znaju nositi s tim – ukazala je, dodavši da je Hrvatska učestvovala, pre svega, u postprodukciji i da je Runar prvi put radio s hrvatskim autorima, imao poverenja u njih, njihove predloge. Udeo hrvatske produkcije u ovom važnom evropskom projektu jeste pet odsto finansija – otkrila je producentkinja.

Laslo Keszeg 2, foto Damir Vujković

Reditelj Andraš Fešoš i glumac Laslo Kešeg pričali su o ostvarenju „Suočen s prošlošću“, koji je sinoć prikazan u programu Paralele i sudari, a naročito o kompleksnoj temi, kojom se bave:

– Ovo je tabu tema i u Evropi. Veliki je broj samoubistava i ne priča se o tome otvoreno, a trebalo bi. Svi ispaštamo zbog toga. Treba razumeti zašto je društvo takvo kakvo je, zašto s dešavaju takve tragedije, neophodno je razgovarati o onom što je iza, što je pozadina tog problema. Istraživanja su pokazala da su za vreme korone usamljenost, depresija doprineli porastu samoubistava i drugih problema.

Pavo Marinković, foto Damir Vujković

Reditelj Pavo Marinković, autor filma „Bosanski lonac“, koji je u istoj selekciji, vratio se na Palić posle 2017. i ostvarenja „Ministarstvo ljubavi“ zbog čega je napomenuo da je ovde atmosfera antitoksična.

– Subotičani su pristojniji od Bečlija, grada u kom živim. Uživam ovde na festivalu i u Subotici – istakao je Marinković, dodavši da je njegov film o bosanskom književniku koji je pre početka rata puno obećavao ali je pobegao iz Bosne, izgubio talenat i počeo da piše o hrani.

– Umesto da piše roman, piše o jelu znanom kao bosanski lonac. Da bi napravili taj lonac najsiromašniji će doneti luk, a najbogatiji meso i to je priča o solidarnosti, o onom što nam danas nedostaje, što su na Zapadu, naročito u Austriji prepoznali. Nemamo saosećanja, solidarnosti i „Bosanski lonac“ je ispao kao metafora za sve to. Ovo je film o gubitništvu, moj četvrti i najličniji film – kazao je hrvatski scenarista i reditelj, a Mete Karla Albrehtsen, koja je potpisala dokumentarac „Mesto pod suncem“, iz selekcije Novi evropski dokumentarci snimila je ostvarenje o drugoj strani Kanarskih ostrva:

– Tokom ranih dvadesetih radila sam kao vodič na Kanarskim ostrvima i kad ostanete tamo i posle sezone onda vidite sve pukotine u tom raju. Zao sam htela da napravim film o ljudima koji tamo ostaju i kad nije sve lepo…

Mirona Radu govorila je o panelu „Njena priča, njena budućnost – Osnaživanje žena u filmskoj industriji“, koji je održan sinoć na Velikoj terasi, Dragan Krstić o knjizi „Film u svetlu estetike i metodike nastave filozofije“, a napomenimo na kraju da je juče otvorena izložba u Otvorenom univerzitetu Subotica posvećena Bati Živojinoviću – „Bata u 90 slika“.

Bonus video: Palić

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar