Podeli:
Foto: Printscreen/Buka/Dnevni avaz/Lupiga/Večernji list/Privatna arhiva

"Ovo je za roman o romanu", prve su reakcije začuđenih čitalaca i kolega Darka Cvijetića nakon teksta objavljenog na portalu Nova.rs o tome kako se pisac našao usred kafkijanskog procesa kada mu je nedavno švajcarska firma "Šindler" poslala najavu tužbe zbog naslova njegove knjige "Šindlerov lift".

Darko Cvijetić, pisac iz Prijedora, našao se u čudu kada mu je stigla hrpa papira advokata ugledne firme “Šindler” iz Švajcarske sa pretnjom tužbom jer je svoju 11. knjigu, a prvi roman, nazvao “Šindlerov lift”. Zanimljivo je i da je dopis švajcarskih advokata stigao i pre nego što je roman objavljen na nemačkom, pa je otvoreno i pitanje da li su oni pre nego što su zapretili tužbom uopšte i pročitali Cvijetićevo delo.

Samo nekoliko sati nakon što je tekst “Apsurd: Proizvođač liftova tuži pisca zbog naslova romana” objavljen na portalu nova.rs preuzeli su ga brojni elektronski mediji u regionu, a novinari drugih medija pozivali su, takođe u neverici, Cvijetića za komentar. Pisac i reditelj ponovio je da očekuje da će, nakon što je i njegov nemački izdavač angažovao advokate, sve ipak biti završeno kompromisom.

Reagujući na najavu tužbe, i PEN centar BiH izdao je saopštenje u kom izražava “najoštriji protest zbog ove apsurdne situacije i ugrožavanja prava pisaca na slobodu umetničkog izražavanja”.

Cvijetiću su se preko društvenih mreža sa svih strana javljali i brojni čitaoci i kolege pružajući mu podršku.
“Ovo je za roman o romanu”, napisala je dramaturškinja iz Beograda Minja Bogavac.

Foto: Printscreen/Twitter/Minja Bogavac

Slično misli i Damir Imamović, poznati muzičar iz Sarajeva. Deleći naš tekst na društvenim mrežama i citirajući Cvijetićevu izjavu da je “prosto nevjerovatan osjećaj pokušaja obračuna s metaforom”, Imamović je rekao da je njemu to jednostavno “briljantno” i “super” i poručio piscu: “Darko, nadam se da spremaš materijal od ovoga za novi roman”.

Foto: Printscreen/Facebook/Damir Imamovic

Novinar Rade Radovanović predložio je Cvijetiću da “formira međunarodni tim pravnika i eksperata drugih struka za odbranu”, dodajući da bi “šindlerovci mogli da plate i za neke liste i za njegov lift”.

Foto: Printscreen/Facebook/Rade Radovanović

Kada je svojevremeno Blez Sandrar morao, sudskom odlukom, da promeni naziv svoje zbirke “Kodak” zbog “neovlašćenog korišćenja zaštitnog znaka i narušavanja ugleda”, veliki francuski pesnik jetko je odgovorio da razmišlja da zbirku nazove “Peti bejbi”, ali da se plaši da bi ga “tada tužili za nelojalnu konkurenciju”. Marketinških zavrzlama se dosetio i bosanski dramski pisac, scenarista i pesnik Abdulah Sidran.

– Firma lovi reklamu. Zato bi joj dobar menadžer poslao pismo i kazao da se naslov romana mijenja u “Jedan lift u Prijedoru”, a da autor i izdavač stoje otvoreni za ponudu u kojoj bi, za određenu ozbiljnu naknadu, autor zadržao dosadašnji naslov – poručio je u sličnom tonu Sidran svom prijedorskom kolegi.

Foto: Printscreen/Facebook/Abudlah Sidran

I sam Cvijetić, koji u međuvremenu očekuje epilog spora i nemačko izdanje knjige, ali i predstavu po romanu u pozorištu Sarajevu, kao i filmsku ekranizaciju “Šindlerovog lifta”, deluje pomalo zatečeno reakcijom medija, kolega i čitalaca.

– Doista nisam očekivao, i ostao sam baš tako ugodno iznenađen! Taj dobri osjećaj da još uvijek postoji osjećaj solidarnosti, i to ne samo umjetnika međusobno, nego i cijele zajednice, društva u cjelini… I ovim putem se zahvaljujem prijateljima, portalima, PEN-u BiH, znanim i neznanim ljudima koji su mi se javljali i dali mi podršku. Neću to zaboraviti – kaže Cvijetić.

Pisac potvrđuje da su mu stigle i brojne reakcije čitalaca koji u neverici uglavnom “poručuju da je to ogroman apsurd, da se sigurno radi o nesporazumu”.

– Ljudi reaguju slično onome kako sam i sam reagovao kada sam nekoliko večeri bio potpuno šokiran i bez sna – opisuje Cvijetić.

Autor “Šindlerovog lifta” kaže i da se ceo proces, “ako je suditi po rečima nemačkog izdavača i advokata”, ipak kreće u dobrom smeru.

– Mislim da će se knjiga uskoro i pojaviti na njemačkom jeziku, s izvjesnim promjenama, koje svakako neće zadirati u suštinu romana, a svakako bi trebale ukloniti svaku pomisao na povezanost švicarske firme i materije romana – zaključuje Cvijetić i dodaje da će te promene verojatno biti obavezujuće za sva buduća izdanja romana, na bilo kom jeziku.