Prva proba "Beogradske trilogije" u JDP-u, Foto: JDP

U Jugoslovenskom dramskom pozorištu danas su počele probe kultnog komada Biljane Srbljanović "Beogradska trilogija" koji režira Ivan Alač.

U tri tragikomične priče, iz Praga, Sidneja i Los Anđelesa, prikazani su emigrantski – apatridski životi nekadašnjih Beograđana. Povezala ih je novogodišnja noć i jedna devojka koja je ostala u Beogradu, navedeno je u saopštenju JDP-a.

U predstavi igraju Ognjen Nikola Radulović, Darko Radojević, Maja Čampar, Nikolina Vujević, Đorđe Mitrović i Miloš Macura. Scenograf je Ivan Alač, kostimograf Srđan Perić a za scenski govor zadužena je Ljiljana Mrkić Popović.

„Beogradska trilogija“ je diplomski rad Biljane Srbljanović, nagrađen 1996. godine tada ustanovljenim priznanjem „Slobodan Selenić“. Već naredne godine prvi put je izveden, na sceni Teatra „Bojan Stupica“ u režiji Gorana Markovića.

Scenograf je bio Dušan Otašević, kostimografkinja Jelisaveta Tatić, kompozitor Zoran Simjanović, a u premijernoj podeli bili su Dragan Jovanović, Nikola Đuričko, Radmila Radovanović, Tamara Vučković, Bogdan Diklić, Katarina Gojković, Goran Šušljik, Nebojša Milovanović, Bojan Dimitrijević, Mara Radulović i Ksenija Zelenović.

Biljana Srbljanović/Foto: N1

Predstava „Beogradska trilogija“ učestvovala je na Sterijinom pozorju, pozorišnom festivalu u Poljskoj i na Bonskom bijenalu nove evropske drame gde je privukla veliko interesovanje javnosti kako za naš teatar, tako i za rad Biljane Srbljanović, podsećaju u JDP-u.

Gostovala je i na Festivalu malih scena u Rijeci, kao prva srpska pozorišna predstava koja je učestvovala na nekom festivalu u Hrvatskoj posle raspada Jugoslavije, i u Ljubljani, a poslednji put je izvedena na sceni Teatra “Bojan Stupica” 2004. godine.

Prema rečima autorke, „Beogradska trilogija“ je „autobiografski tekst čitavog grada“.

Drama Biljane Srbljanović „Beogradska trilogija“ igrana je širom sveta u oko 30 različitih postavki (Nemačka, Austrija, Švajcarska, Belgija, Amerika, skandinavske zemlje…).

Objavljena je u nemačkom u časopisu „Teater der cajt”, a prevdena je i na engleski, francuski, arapski, italijanski, rumunski, danski…

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar