Film Deliverance Foto: WARNER BROS / AFP / Profimedia

„Oslobađanje“ (Deliverance) je američki igrani film snimljen 1972. godine u režiji Džona Burmana. Poznat je kao jedno od najpopularnijih i najuticajnijih filmskih ostvarenja svog doba.

Po žanru „Oslobađanje“ je mešavina trilera i avanturističkog filma, a predstavlja adaptaciju istoimenog romana Džejmsa Dikija, koji je napisao i scenario i koji se pojavljuje u maloj ulozi šerifa. Glavni junaci – koje tumače Džon Vojt, Bert Rejnolds, Ned Biti i Roni Koks – su četvorica relativno situiranih muškaraca iz velikog grada. Oni preko vikenda odlaze na izlet kanuom niz reku u planinskoj divljini severne Džordžije, koja bi uskoro trebalo da bude potopljena zbog izgradnje hidroelektrane. Tamo se suočavaju sa siromašnim, neobrazovanim i prema došljacima sve neprijateljskije nastrojenijim stanovnicima. Kako serija sitnih incidenata eskalira u zastrašujuće nasilni sukob, mišićavi mačo Luis (Rejnolds) i ekipa su naterani da iskoriste sve svoje veštine, ali i odbace „civilizovane“ skrupule kako bi pokušali da prežive.

Film Deliverance Foto: WARNER BROS / AFP / Profimedia

„Oslobađanje“ je postigao izuzetan komercijalni uspeh, postavši peti najgledaniji film 1972. godine u američkim bioskopima. Film je koštao dva miliona dolara, a zaradio 46. Tri nominacije za Oskara u bitnim kategorijama (najbolji film, režija i montaža) govore o tome kako je odmah prepoznat kao vrhunsko delo. Ali, ne bi se reklo da je bio blizu osvajanja s obzirom da se takmičio s „Kumom“ koji je pokupio nagradu za najbolji film, i jednim od najboljih mjuzikala svih vremena „Kabareom“ koji je Bobu Fosu doneo njegov jedini Oskar za režiju. Popularnost filma se često tumači prikazom naličja američkog društva, pre svega kroz sukob obrazovane, „prosvećene“ i liberalne urbane srednje klase sa konzervativnim siromašnim ruralnim belcima.

Sa druge strane, prema kulturi planinskih stanovnika film je pozitivan stav izrazio kroz vešto korišćenje američke folk muzike, pre svega kroz popularni instrumental „Duelling Banjos“ koji predstavlja svojevrsni zaštitni znak filma i koji je kao singl dve nedelje proveo na drugom mestu Bilbordove liste iza „Killing Me Softly“ Roberte Flek 1973. godine.

Publici je, međutim, najviše u oči zapao izuzetno mračan ton filma, ali i do tada, zbog cenzorskih obzira, nezamislivi sadržaji, a što uključuje i antologijsku scenu brutalnog homoseksualnog silovanja, jednu od prvih takve vrste u američkom mejnstrim filmu.

Film Deliverance Foto: WARNER BROS / AFP / Profimedia

Scenarista i dramaturg Kosta Peševski kaže za Nova.rs da je u najboljim filmovima Džona Burmana glavni junak uvek isti, to je – priroda.

– A poruka je da, ako već ne umemo da živimo s njom i prihvatimo je kao najboljeg prijatelja, onda makar treba da je ostavimo na miru ili će nam se osvetiti na ovaj ili onaj način. To na žalost nismo uspeli da shvatimo u ovom vremenu pandemije. U filmu “Oslobađanje” osveta je oličena u grupi „rednekova“ iz divljine a žrtve su gradski momci koji su došli da se malo provedu u toj prirodi koristeći je kao teren za rekreaciju. Koliko god lokalci delovali jezivo naspram kul uspešnih gradskih tipova, priroda je ipak njihov dom i oni umeju tu da žive a ovi drugi je koriste kao igralište. Kada u tom istom igralištu lokalci predstavnike civilizacije pretvore u lovinu poruka postaje veoma jasna: “Idite kući ili ćemo vas j….i u dupe”. Bukvalno. Brutalna scena silovanja jednog od junaka od koje vam nije dobro do kraja filma je pečatiranje poruke autora. Osim metaforičkog nivoa Burman u “Oslobađanju” perfektno vlada žanrovskim elementima, građenju likova, ponaosob i kao grupe, kao i tipičnim vestern motivom grupe belih “osvajača” u klopci “Indijanaca” – zaključuje Peševski.

„Oslobađanje“ i danas smatramo jednim od najboljih trilera svih vremena, sa tenzijom i dramatičnošću koji pokazuju da ga zub vremena ni malo nije nagrizao. Džon Burman je bio aktivan sve do 2014., kada je završeno snimanje filma „Za kraljicu i državu“, što je nastavak filma „Hope and Glory“ za koji je dobio Oskara.

Bonus video – Ognjen Janković i Ljubomir Bulajić: Filmska priča zlata vredna

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar