Foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Svi pamtimo Breda Pita kao Ahileja, Erika Banu kao Hektora i Orlanda Bluma kao Parisa u epskom filmu "Troja" Volfganga Petersena iz 2004. godine koji je ispirisan Homerovim spevom "Ilijada". Sledeće godine navršava se 20 godina od kada je izašao, i ako se dobro zamislimo, od tada do sada možda možemo na prste ruke da nabrojimo filmove inspirisane grčkom mitologijom koji su ostavili traga. Da li je se Holivud zasitio ili zaboravio na panteon priča o božanstvima i polubogovima? Ili su u 21. veku taj tron preuzeli superheroji inspirisani njima?

Sledećeg meseca se navršava dvadeset godina od još jednog kultnog ostvarenja – „Gospodar prstenova: Povratak kralja“ Pitera Džeksona koje će se vratiti u američke bioskope povodom jubileja. Povratak na velika platna dolazi u trenutku kada se čini da su fantazije inspirisane Tolkinom apsolutno zagospodarile i malim i velikim ekranima. Pomenimo seriju „Gospodar prstenova: Prstenovi moći“ koja nije dobro prošla ni kod kritike, ni kod fanova, a već se zna unapred da će biti nastavaka, piše „Gardijan“. Takođe, obećano nam je i nekoliko novih akcionih filmova zasnovanih na Tolkinovoj „Srednjoj zemlji“.

U međuvremenu, „Dungeons & Dragons: Odanost među lopovima“ stiže za koji dan u bioskope, vraćajući na veliki ekran američku franšizu inspirisanu Tolkinom. Sa Krisom Pejnom, Mišel Rodrigez i Hjuom Grantom u glavnim ulogama, film izgleda mnogo gluplje od Džeksonovih filmova, a ipak još uvek govorimo o priči o živahnim vilenjacima i mudrim čarobnjacima. Kada bi se Sem i Frodo pojavili na pola puta i otkrili da je otkriven novi prsten moći koji svom nosiocu daje mogućnost da jaše Ente i uključi Balroge u ljubazan razgovor, niko ne bi bio ni najmanje iznenađen. I, koliko god ove vesti radovale ljubitelje fantazija, ipak se zanemaruje činjenica da to nije jedini način za predstavljanje priča o „onostranim“ bićima.

Kada je Piter Džekson bio mali, mnogo pre nego što je „Gospodar prstenova“ prvu put adaptiran za veliki ekran, postojao je „Jason and the Argonauts“ iz 1963. godine u režiji Dona Čefija. Jedna od najfascinantnijih priča drevne grčke mitologije je priča o Argonautima i potrazi za Zlatnim runom. Priča se odvija u doba pre Trojanskog rata, kada su Herkul i Tezej bili živi i aktivni u drevnoj Grčkoj. Ova priča se navodila još u vreme Homera u VIII veku pre nove ere i do naših dana je došla u mnogo različitih verzija koje se razlikuju u detaljima. Klasičnu priču Argonautica napisao je Apolonije s Roda. Novija, ali manje poznata Argonautica, koja opisuje isti mit je latinski ep koji je ispevao Valerije Flak za vreme rimskog cara Vespazijana.

U grčkoj mitologiji Zlatno runo je runo zlatogrivog krilatog ovna Krizomala na kojem su brat Friks i sestra Hela, bežeći iz Jolka, odleteli na crnomorsku Kolhidu. On se pojavljuje u priči o Jasonu i Argonautima koji su po nalogu kralja Pelije otišli da traže zlatno runo da bi pravedno postavili Jasona, potomka boga Eola na tron Jolka u Tesaliji. Jason je započeo svoje putovanje, poznato pod nazivom Argonautica, a da bi uspeo morao je da regrutuje najbolje ratnike tog vremena. Pedeset najvažnijih heroja Grčke, uključujući Herkula i Orfeja, pratilo je Jasona na Argonautici.

Scena u pomenutom filmu u kojoj se Jason bori sa sedam živih skeleta, za koju su proslavljenom animatoru u stop-moušnu Reju Harihauzenu, očigledno, bili potrebni meseci da je stvori, još uvek intrigira. Poslednji film na kojem je Harihauzen radio, „Clash of the Titans“ iz 1981, imao je tu veličanstvenu scenu Meduze koja zaleđuje one koji je pogledaju.

Čefijev cilj je bio da oživi grčku mitologiju za filmsku publiku, prepunu novih božanstava, polubogova i drugih raznih nebeskih bića. Ipak, čini se da je Holivud zaboravio na ovaj veliki panteon priča koje su zrele za širenje. Gde su sjajni filmovi o hrabrom, ali nepromišljenom Tezeju i minotauru, ili Pegazu, krilatom konju? Zašto je 12 Heraklovih zadataka zaboravljeno dok Homerova „Odiseja“, možda poslednja priča o fantastičnoj potrazi, čami u bioskopskoj tami?

Možda studiji misle da je užasan neuspeh rimejka „Clash of the Titans“ iz 2010. i njegovog beskorisnog nastavka „Wrath of the Titans“, iz 2012. dovoljan razlog da se napusti planina Olimp. Ali, te filmove su režirali Louis Leterrier i Jonathan Liebesman; „Gospodar prstenova“ je dobio Džeksona i njegov tim. Teško da je to fer poređenje i takmičenje.

Nekoliko polufilmova o Persi Džeksonu i kradljivcu munja iz ranih dvehiljaditih nije bilo dovoljno da uzdrmaju bogove i Olimp, a izgleda da će u ovom vremenu drevne grčke priče najverovatnije samo inspirisati stripove i filmove o superherojima.

DC-jeva Wonder Woman inspirisana je Artemidom, grčkom boginjom lova (iako joj je umesto toga dodeljen rimski ekvivalent božanstva, Dijana), kao i boginja ratnica Atina. Rasel Krou je igrao prikladno pompeznog i otuđenog Zevsa u nedavnom Marvelovom filmu „Tor: Ljubav i grom“, dok Akvamen ima određene nijanse Posejdona.

Foto: Warner Bros. Pictures / The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia

Ali, izgleda da filmovi o superherojima o „božanstvima sličnim božanstvima“ često propuštaju veličanstvenost originalnih mitova koji su ih inspirisali, delom zato što postoji iskušenje da se sklizne na teritoriju komedije kada takva bića dođu u kontakt sa dvadesetprvovekovnim čovečanstvom.

Oskarovka Helen Miren, u nedavnom velikom intervjuu za „Rolingstoun“ magazin, govorila je na ovu temu povodom svoje uloge u filmu „Shazam! Fury of the Gods“, nastavku superherojskog ostvarenja DC komiksa. Miren igra Hesperu, mitološko grčko božanstvo koje pokušava da povrati moći koje veruje da je glavnu junak oteo njenom narodu.

– Povezala bih filmove o superherojima sa drevnim homerskim i nordijskim pesmama, i sličnim pričama. Oni potiču iz tradicije kada su se priča prenosile usmeno, pre nego što su ljudi naučili da čitaju i pišu. Grčka mitologija je još uvek prisutna jer su ljudi sedeli oko vatre prepričavajući sudbine neverovatnih ratnika koji ubijaju sve u bitkama. Šekspir je stvarao mnogo suptilnije, komplikovanije i stvarnije. Ovo je više kao: „Sećate se kada ste ispričali priču o drevnom keltskom heroju koji je ubio 50.000 ljudi u borbi? Bila je to tako sjajna noć oko logorske vatre. Uživali smo. Hajde da to ponovimo“ – rekla je Miren.

Helen Miren Foto: Warner Bros. – New Line Cinema – / AFP / Profimedia

Nismo sigurni da li želimo da vidim Perseja kako se pridružuje „Marvel“ filmskom univerzumu ili Jasona, vođu Argonauta, koji se bori sa Betmenom. Ali, možemo da zamislimo kako bi se obojica vratili na veliki ekran u svom svom herojskom sjaju ako bi njihove priče bile date reditelju koji je pravi titan Holivuda, a ne, znate, nekome ko je snimio nekoliko pop spotova.

Bonus video: Dejan Stojiljković: Šta da očekujemo od serije „Kuća zmaja“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar